MNOGA djeca danas radije će provoditi vrijeme pred ekranom mobitela nego se baviti sportom, svirati instrument ili čitati knjigu. Takvo ponašanje često samo oponaša ono što vide kod roditelja, upozorava Mel Robbins, autorica bestselera i voditeljica podcasta. Govoreći iz osobnog iskustva, priznala je da bi i sama provodila sate na svom iPhoneu, a zatim podigla pogled i vidjela djecu kako rade isto.

"Bila sam osoba koja je uvijek imala telefon u ruci", rekla je 58-godišnja Robbins. "Imala sam osjećaj da sam potpuno izgubila kontrolu nad situacijom."

Zašto je problem sve veći

Djeca imaju drukčiji odnos prema mobitelima od odraslih. Sklonija su prekomjernom korištenju društvenih mreža i gledanju videozapisa satima, kaže Michael Robb iz organizacije Common Sense Media. To može dovesti do problema sa spavanjem, lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja te skraćenog raspona pažnje. Psihologinja sa Sveučilišta Yale, Laurie Santos, ističe da sve to smanjuje šanse da se razviju u sretne i uspješne odrasle osobe.

Roditelji kao ogledalo

Robbins je isprva od svoje djece tražila da odlože mobitele ili ih korila jer su stalno na njima. No ubrzo je shvatila da i sama radi isto – i da djeca samo kopiraju njezino ponašanje. "Gdje usmjeravate svoju pažnju određuje kvalitetu vašeg života. Ako je raspršujete na sve, ništa ne dobiva vašu punu pažnju", rekla je. "Zato je ravnoteža između telefona i stvarnog života izuzetno važna."

Kako promijeniti navike

Istraživanje Morning Consulta iz 2024. pokazuje da 31 % odraslih nesvjesno poseže za mobitelom više puta dnevno. Promjena počinje svjesnom odlukom – prvo ga spustiti kada ga već držite u ruci, a zatim ga pokušati ne podizati bez potrebe.

Robbins savjetuje roditeljima da se zapitaju: "Spavate li s telefonom kraj kreveta? Imate li ga stalno uz sebe? Stavljate li ga na stol kad ste na večeri s prijateljima?" Ako djeci želite pokazati kako se kontrolira vrijeme na mobitelu, morate to činiti vlastitim primjerom.

Ona je odlučila ne držati telefon uz sebe nakon posla, dok se kreće po kući ili dok spava. Fizička udaljenost smanjila je poriv da provjerava e-mail ili šalje poruke koje mogu pričekati.

Više razumijevanja, manje osude

Kad bi zatekla djecu kako koriste mobitel, umjesto da ih kritizira, pitala bi što rade. Ako bi razgovarali s prijateljima, to je ipak korisnije od besciljnog pregledavanja društvenih mreža, koje može narušiti tzv. izvršnu funkciju mozga – dio koji nam pomaže ostati fokusirani, donositi odluke i pratiti ciljeve.

Psihologinja Gloria Mark objašnjava: "Kada smo preopterećeni informacijama, mozak se umara, a izvršna funkcija više ne može pravilno funkcionirati."

Robbins zaključuje da razumijevanje razloga zbog kojih djeca koriste mobitele može ojačati obiteljske odnose. "Često postajemo kritični jer nam nedostaje osjećaj međusobne prisutnosti, pa za to krivimo telefon. Ali kad sam se počela zanimati za ono što moja djeca rade, to je potpuno promijenilo našu dinamiku."