VEĆINA ljudi počne štedjeti za mirovinu tek kada se zaposli na puno radno vrijeme, no djeca u osnovnoj školi u Njemačkoj mogla bi s time započeti puno ranije.

Nova njemačka vlada planira uvesti tzv. ranu mirovinu, kojom bi se djeci već od šeste godine otvorio štedni fond za mirovinu. Prema tom prijedlogu, djeca od 6 do 18 godina koja pohađaju obrazovne ustanove primala bi po 10 eura mjesečno od države, što bi tijekom 12 godina iznosilo ukupno 1440 eura po djetetu, ne računajući eventualne prinose od ulaganja tog novca.

Od navršenih 18 godina korisnici bi na taj račun mogli sami uplaćivati dodatna sredstva, unutar godišnjih limita. Dobit ostvarena na ulaganja bila bi oslobođena poreza sve do dobi za odlazak u mirovinu, kada bi korisnici mogli raspolagati tim novcem.

Trenutačna dob za umirovljenje u Njemačkoj je 67 godina, a mogla bi se dodatno povećavati, što znači da bi se štednja gomilala više od 60 godina. Zagovornici ideje tvrde da bi ovaj model, osim stvaranja financijske sigurnosti mladima, mogao pomoći i u jačanju financijske pismenosti te potaknuti svijest o važnosti štednje i ulaganja.

Je li plan realan?

Mnogi detalji još nisu poznati. Još uvijek nije jasno kako će se ta sredstva ulagati i tko će njima upravljati. Neki stručnjaci ističu kako bi ukupna svota tih ulaganja za svakog pojedinca zapravo mogla biti skromna. Johannes Geyer, zamjenik voditelja Odjela za javne financije pri istraživačkom institutu DIW Berlin, izjavio je za CNBC kako bi iznos bio uglavnom simboličan.

U idealnom slučaju, kaže on, politika bi mogla potaknuti ljude da ranije počnu razmišljati o dugoročnoj financijskoj sigurnosti i približiti ih tržištima kapitala, osobito u obiteljima u kojima se o novcu inače rijetko razgovara.

No Geyer upozorava da to nije nužno realno.

"Nije jasno hoće li to uistinu povećati motivaciju za štednju ili poboljšati financijsku pismenost", rekao je.

"Kada ljudi dobivaju novac pasivno i ne moraju sami donositi investicijske odluke, teško je reći kako će se njihovo financijsko znanje time poboljšati. Sam kontakt s pojmom ulaganja ne vodi nužno do dobrih odluka", objašnjava Geyer.

Slično mišljenje ima i Christoph Schmidt, predsjednik RWI Leibniz instituta za ekonomska istraživanja.

"Temeljna pogreška ovog plana je što se gubi prava lekcija štednje - odreći se nečega danas kako bismo sutra imali više", pojasnio je. Dodao je i kako bi ta sredstva bilo korisnije uložiti u njemački obrazovni sustav.

"Ideja da se mladima osigura početni kapital na ulasku u odrasli život je dobronamjerna, ali kad se pobliže sagleda, teško je pronaći stvarne koristi ovog koncepta", zaključio je.