U DOBA kada roditelji sve više žele da se njihovo dijete ističe, ne samo izgledom već i imenom, sve su popularniji odabiri koji su rijetki, neuobičajeni ili imaju posebno značenje. Dok Luka, Jakov, Mia i Lucija godinama vladaju popisima najčešćih imena, danas se mogu čuti i imena poput Noel, Tiarra, Neo, Aurora, Teon, Luma ili Elara.

"Htjeli smo ime koje će se pamtiti, ali koje nije izmišljeno", kaže majka djevojčice po imenu Lyra. "Inspiraciju smo pronašli u zvijezdama - Lyra je i ime zviježđa." Slično razmišlja i otac malenog Orina, koji je želio da ime ima "mekoću, ali i snagu".

Imena inspirirana prirodom, mitologijom i književnošću

Nova imena često dolaze iz mitologije (npr. Atlas, Hera, Freya), stranih jezika, fantasy knjiga i serija, ali i iz prirode: Bora, Riva, Zora, Gora. Imena poput Nola, Kai, Sora nose egzotičan prizvuk, ali se lako izgovaraju i pišu.

Zanimljivo je i da neki roditelji smatraju da su posebna imena upravo ona stara, zaboravljena. Tako se vraćaju imena poput Cvita, Krunoslav i Zlata, koja su danas rijetka, ali sve češće ponovno prisutna u rodnim listovima.

Što kaže zakon?

U Hrvatskoj roditelji imaju veliku slobodu u odabiru imena, no postoje određena ograničenja. Ime ne smije biti uvredljivo, nepristojno ili zbunjujuće u administrativnom smislu. Iako rijetko, neka imena ipak su odbijena, posebno ako nalikuju nadimcima ili predmetima.

U slučajevima kada roditelji nisu zadovoljni odlukom matičnog ureda, mogu pokrenuti upravni spor. Sudovi tada razmatraju je li odbijanje upisa imena bilo u skladu sa zakonom i je li predloženo ime doista neprikladno.