SVAKE godine sve veći broj djece stradava zbog opasnih TikTok izazova. Iako je spomenuta aplikacija dizajnirana za uzrast od 13 i više godina, većina korisnika na ovoj platformi su maloljetnici koje viralni trendovi mogu lako privući. Psihologinja Barbara Miletić upozorava na opasne TikTok izazove kojima se korisnike potiče da sami kreiraju i snimaju videozapise na svojim profilima, a u mnogim slučajevima oni dovode do ozbiljnih ozljeda, ali i smrti.

''Sigurnosne smjernice TikToka navode da ne dopuštaju dijeljenje sadržaje koji promoviraju, normaliziraju ili veličaju opasne radnje koje mogu dovesti do ozbiljnih ozljeda ili smrti. Prema navedenome, aplikacija će poduzeti mjere nakon što sazna za prekršaj. Međutim, objave i izazovi se šire velikom brzinom, mogu prikupiti milijune pregleda i podijeliti se na nekoliko društvenih mreža u samo nekoliko sati", kaže Barbara Miletić za Index.

Iako TikTok ima pravila za korištenje aplikacije i dijeljenje sadržaja, objave koje krše pravila često se ne može dovoljno brzo zaustaviti da bi se spriječilo njihovo širenje.

"Jedan od opasnih izazova o kojima smo mogli čuti jest takozvani blackout challenge, odnosno izazov padanja u nesvijest. Taj opasni trend potiče korisnike da se upuste u samodavljenje dok se ne onesvijeste kako bi postigli izmijenjeno stanje svijesti putem nedostatka kisika. Također, jedan od smrtonosnih izazova jest da osoba legne posred ceste sve dok se automobil ne primakne blizu, nakon čega se treba brzo izmaknuti. Nažalost, tragične posljedice ovih i sličnih opasnih trendova sve češće možemo vidjeti u medijima'', objašnjava Miletić.

"Mladi eksperimentiraju kako bi pronašli sebe"

Upravo su, objašnjava psihologinja, djeca i tinejdžeri najpodložniji utjecajima društvenih mreža, pa tako i ovakvim opasnim TikTok trendovima.

''Psiholog Erik Erikson je tvrdio da je jedan od najvažnijih ciljeva u adolescenciji formiranje identiteta. Tako mnogi mladi tijekom ovog razdoblja eksperimentiraju isprobavajući različite identitete, sve u skladu s naporom da pronađu istinskog sebe. Ovaj način eksperimentiranja društvene mreže su učinile lakšim kroz dostupnost različitih zajednica te mogućnost isprobavanja identiteta kroz anonimnost. TikTok izazovi, između ostaloga, pozivaju na aktivno sudjelovanje i društveni angažman. Povezanost je iznimno važna za sve, a za adolescente ima dodatnu ulogu jer im predstavlja razvojni zadatak u razvoju identiteta'', kaže Miletić pa dodaje:

''Tijekom puberteta mladi ulaze u takozvanu fazu 'nitko me ne razumije', što društvene mreže čini uzbudljivijima i emotivnijima kada putem njih osjete da su našli nekog sličnog, nekoga tko ih prihvaća. Djeca i mladi se kroz dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama osjećaju kao da su dio nečeg većeg te imaju zajednička iskustva o kojima mogu razgovarati s prijateljima. Naime, upravo su društvene mreže, između ostalih i TikTok, danas jedan od dominantnih načina povezivanja mladih, što je osobito bilo naglašeno tijekom pandemije.''

Mozak mladih posebno je osjetljiv na zamke društvenih mreža

''Kada govorimo o lošim i opasnim utjecajima društvenih mreža (npr. smrtonosni TikTok izazovi), dobro je prisjetiti se kako je mozak adolescenata ranjiv na razne zamke društvenih utjecaja jer nemaju dovoljno razvijenu kognitivnu zrelost da preispitaju izazov ili razmotre posljedice. Prefrontalni korteks, dio mozga koji je zadužen za racionalno razmišljanje, dugoročno planiranje i procjenu rizika, nije u potpunosti razvijen sve do sredine 20-ih godina. Zbog toga su adolescenti skloni većoj reaktivnosti i impulzivnosti te imaju običaj djelovati prije nego što razmisle, osobito kada je situacija o kojoj razmišljaju važna za njihovu društvenu mrežu ili status'', govori Miletić te napominje da je upravo uloga roditelja ključna u sprječavanju potencijalno opasnih posljedica.

''Primjeri tragičnih posljedica TikTok izazova o kojima se može čitati u medijima mogu biti povod za razgovor i podizanje svijesti o ovoj temi. Iako je ova tema jako emotivno uznemirujuća, probajte poticati razgovor sa svojim djetetom, a ne mu držati predavanje jer iz potonjeg vjerojatno neće puno prihvatiti. Možete krenuti iz svoje pozicije i započeti s rečenicama 'Brine me kada...', 'Osjećam se...', umjesto rečenica koje se usmjeravaju na drugu osobu i etiketiraju je, primjerice, 'Baš si neodgovoran', 'Srami se jer to gledaš' i slično", predlaže psihologinja.

Ako roditelj umjesto toga često burno reagira, uhodi dijete, nadgleda ga ili blokira njegove medijske sadržaje, postoji vjerojatnost da će ono i dalje nastaviti s istim navikama, ali će to raditi poskrivećki.

"U današnje vrijeme djeca i mladi najčešće se puno spretnije služe modernom tehnologijom nego odrasli, stoga vjerujem da je na put tehnološkog nadmudrivanja pametnije ne krenuti'', govori Miletić.

Stroži pristup mogao bi biti bolji

Iako nema pravog odgovora na pitanje kako biti roditelj u doba društvenih mreža, većina podataka sugerira da aktivniji pristupi dovode do boljih rezultata od pasivnih pristupa, tvrdi psihologinja. Kako kaže, postoje istraživanja koja jasno upućuju na to da mladi provode manje vremena koristeći društvene mreže kada roditelji primjenjuju pristup koji podržava autonomiju, odnosno pristup u kojem se pita za mišljenje djeteta i poštuje se njegova perspektiva, ali se postavljaju i jasna pravila za korištenje društvenih mreža uz objašnjenje zašto su ta pravila postavljena.

''Vrlo je važno obiteljsko okruženje u kojem je moguć razgovor o društvenim mrežama između djeteta i roditelja te da je taj razgovor 'dvosmjerna ulica', odnosno podrazumijeva pružanje podrške i razumijevanja stajališta te potreba mladih, ali uz zadržavanje pravila u ograničavanju prekomjernog korištenja društvenih mreža i problematičnih aktivnosti na društvenim mrežama. Važno je pratiti nove saznanja i ostati informiran - kako se društveni mediji razvijaju, tako će se razvijati i smjernice'', savjetuje Miletić.