MAME koje objavljuju snimke u kojima njihovim bebama buše uši ponovno su pokrenule debatu treba li uopće to raditi maloj djeci. Posljednji takav slučaj je onaj mame Kristy koja je držala svoju bebu u krilu, a koja je poskočila i rasplakala se nakon što joj je takozvanim "pištoljem" probušeno uho.

Objava je podijelila ljude. Neki smatraju da je taj čin okrutan, drugima je sladak. 

Probušiti uho djetetu izbor je svakog roditelja, kao i u kojoj će dobi to učiniti. Ipak, prije nego što donesete odluku, dobro je informirati se o nekim stvarima koje biste trebali uzeti u obzir. 

Pedijatar dr. Ravi Jayaram za The Sun kaže da svaki zahvat na koži nosi rizik od infekcije, a postoji nekoliko razloga zbog kojih je on za bebe veći. 

"Prvo, njihove ušne resice su manje i lakše je piercing napraviti na krivom mjestu. Drugo, bebe često bljuckaju pa su malo vlažnije. I treće, njihovi imunološki sustav nije dovoljno jak pa se, ako se pojavi, infekcija može brže proširiti i uzrokovati druge tegobe", ističe. 

Dr. Jayaram upozorava da kod beba ne postoji samo rizik od lokalne infekcije, koja može uzrokovati crvenilo, bol, oteklinu i ožiljak, već i od sistemske. 

"U prvom mjesecu života je veći rizik da lokalna infekcija uđe u sustav i postane sistemska. Bakterije poput stafilokoka žive na koži, a ako dospiju u organizam, posljedice mogu biti ozbiljne", dodaje. 

Diljem svijeta postoje kulture u kojima se djeci buše uši odmah po rođenju.

"U svojih 30 godina rada u pedijatriji nisam vidio sustavnu infekciju uzrokovanu bušenjem uha kod beba, ali vidio sam inficirane piercinga starije djece. Nedavno sam liječio tinejdžera koji je razvio infekciju krvi zbog piercinga na gornjem dijelu uha. Važno je otići na sterilno i provjereno mjesto, ako ste već odlučili djetetu probušiti uho", upozorava liječnik. 

Ističe da je rizik manji ako se poštuju higijenski standardi i koristi sterilan pribor, ali i dalje postoji. Također, njega nakon bušenja je također važna. Ona uključuje pranje ruku prije dodirivanja, čišćenje prednjeg i stražnjeg dijela uha tri puta dnevno, izbjegavanje sapuna, parfema i kozmetičkih proizvoda te čišćenje i sušenje piercinga nakon plivanja ili vježbanja. Osim infekcije, potrebno je uzeti u obzir i druge rizike, poput alergijskih reakcija.

"Kaže se da je zlato vjerojatno najmanje alergeni materijal. No mnogi jeftiniji saloni za piercing vjerojatno ne koriste zlato. Znamo da nikal može biti prilično alergen. Malu djecu zapravo pri bušenju ušiju prvi put izlažemo metalima u naušnicama i ne postoji način da se zna kako će njihovo tijelo reagirati", dodaje dr. Jayaram.

Sama naušnica također može predstavljati opasnost od gušenja za nošenje za dojenčad i malu djecu te roditelji trebaju biti prilično oprezni.

Zakonski nema dobnih ograničenja za bušenje ušiju djetetu. U Hrvatskoj se prakticira bušenje ušiju "pištoljem" u zlatarnama ili čekanje do djetetove 12. godine, kada je moguće bušenje ušiju u piercing-studijima.

"To nije nešto što morate učiniti i kao roditelj morate biti svjesni rizika. Također, znajte da djetetu radite nešto za što nemate njihov pristanak i to ima vrlo malo koristi za njih. S medicinskog gledišta, do šestog mjeseca je rizik od infekcije veći, a do trećeg mjeseca samo tražite potencijalne probleme", zaključio je doktor.