BEBAMA sol nije potrebna kao dodatak hrani. Iako se roditeljima kašica od povrća, mesa ili žitarica može činiti potpuno bezukusnom, ono što je odraslima bljutavo bebi nije nužno takvo. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se nakon početka dohrane, koji je obično oko šestog mjeseca života, u bebinu hranu ne dodaju ni sol ni šećer.

Razlog nije samo stvar stvaranja zdravih prehrambenih navika. Bebe imaju vrlo male potrebe za natrijem, a prevelika količina soli nije primjerena njihovoj dobi. Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) navodi da bebe mlađe od godinu dana trebaju unositi manje od jednog grama soli dnevno jer njihovi bubrezi još nisu potpuno razvijeni i ne mogu obrađivati veće količine soli kao bubrezi odrasle osobe.

Sol se već prirodno nalazi u hrani

Natrij je organizmu potreban za normalno funkcioniranje, ali to ne znači da ga treba dodatno unositi soljenjem bebinih obroka. Beba ga dobiva iz hrane koju jede te iz majčina mlijeka ili dojenačke formule.

Zato roditelji ne trebaju pokušavati prilagoditi okus bebine hrane vlastitom nepcu. Ako je odrasloj osobi kuhano povrće bez soli neukusno, to ne znači da će ga tako doživjeti i dijete. U razdoblju dohrane bebe se tek upoznaju s različitim okusima, mirisima i teksturama hrane.

WHO naglašava da je razdoblje od šestog do 23. mjeseca važno za upoznavanje djece sa zdravom hranom i stvaranje prehrambenih obrazaca koji mogu potrajati i kasnije u životu.

Problem nije samo sol koju sami dodajemo

Roditelji pritom trebaju paziti i na sol koja se već nalazi u gotovim proizvodima. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) savjetuju izbjegavanje hrane s mnogo natrija kod male djece. Među takvim namirnicama mogu biti mesne prerađevine, određena konzervirana hrana, gotovi obroci i razne grickalice.

Drugim riječima, nije dovoljno samo izostaviti soljenku dok se priprema bebina kašica. Ako dijete jede dio obiteljskog obroka, potrebno je voditi računa o sastojcima poput gotovih umaka, temeljaca i drugih proizvoda koji mogu sadržavati mnogo soli. WHO navodi da su upravo prerađena hrana, mesne prerađevine, sir, slane grickalice i kruh među važnim izvorima soli u prehrani.

Jednostavno rješenje kod pripreme zajedničkog obroka jest izdvojiti bebinu porciju prije nego što se jelo posoli ili mu se dodaju slani sastojci.

Bebe ne trebaju "učiti" jesti slano

Početak dohrane razdoblje je u kojem dijete upoznaje prirodne okuse namirnica. CDC preporučuje da se bebama od otprilike šestog mjeseca nudi raznolika hrana, uključujući povrće, voće, meso i druge izvore proteina, mliječne proizvode bez dodanog šećera te cjelovite žitarice, uz teksturu prilagođenu djetetovoj dobi i sposobnostima.

Hranu zato nije potrebno učiniti slanijom kako bi je dijete prihvatilo. Ako beba odbije brokulu, mrkvu ili neku drugu namirnicu, dodavanje soli nije potrebno rješenje. Upoznavanje s različitim okusima dio je učenja jedenja, a odbijanje pojedine hrane ne znači automatski da je bebi hrana "preslaba".

Što nakon prvog rođendana?

Prvi rođendan ne znači da dječju hranu odjednom treba početi obilno soliti. Potreba za ograničavanjem soli nastavlja se i u ranom djetinjstvu. NHS, primjerice, za djecu od jedne do tri godine navodi najviše dva grama soli dnevno, dok je za bebe mlađe od godinu dana granica manja od jednog grama dnevno.

WHO također preporučuje ograničavanje natrija u dječjoj prehrani jer je visok unos natrija povezan s povišenim krvnim tlakom. Za bebe i malu djecu tijekom dohrane preporuka je još jednostavnija - u komplementarnu hranu ne treba dodavati sol.

Roditelji zato ne trebaju brinuti da je bebina kašica "bez okusa" samo zato što nije posoljena. Cilj dohrane nije da hrana što prije počne nalikovati začinjenim obrocima odraslih, nego da dijete postupno upozna raznolike namirnice i njihove prirodne okuse uz prehranu primjerenu njegovoj dobi.