CENTAR ZA VOZILA Hrvatske objavio je najnovije podatke o starosti voznog parka, koji su poražavajući. Naime, usprkos solidnoj godini u smislu novoregistriranih vozila, u 2023. povećala se ukupna prosječna starost svih vozila u RH s 14,59 (2022.) na 14,66 godina.

Od ukupno registriranih vozila njih 66,7 posto staro je 10 i više godina, od čega u kategoriji M1 (osobni automobili) prosječna starost iznosi 13,38 godina.

Na drugom su mjestu vozila stara 6 do 9 godina (15,63 posto), zatim vozila stara od 2 do 5 godina (12,11 posto), dok su vozila stara do godinu dana najmanje zastupljena (5,56 posto).

Jednako su šokantni podaci o prolaznosti na tehničkom pregledu - od ukupno pregledana 2.406.952 vozila, na redovnom je tehničkom pregledu njih 428.385 proglašeno neispravnima.

Na pregledanim je vozilima utvrđena ukupno 2.430.791 greška, od čega najviše na uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (576.570, odnosno 23,72 posto), a slijede greške na uređajima za kočenje (535.498, odnosno 22,03 posto).

Prosječan broj grešaka po neispravnom vozilu tako iznosi 5,67. Zabrinjavajući je podatak i to da je na 295.000 pregledanih vozila utvrđena grešku na motoru vozila. 

"Statistički podaci nam već nekoliko godina ukazuju na neprekidan rast starosti vozila, što znači da se vozila kvare uslijed dugogodišnjeg trošenja pojedinih dijelova. Iako je broj prvih registracija u RH u kategoriji novih vozila veći nego prošle godine, i dalje prednjače registracije rabljenih vozila.

To ne mora nužno značiti da su rabljena vozila lošija ili nekvalitetnija, ali njih svakako treba redovito održavati i pregledavati. Stanice za tehnički pregled tu imaju važnu ulogu zbog uočavanja nepravilnosti te podizanja razine sigurnosti svih sudionika u prometu na način da u njemu sudjeluju samo ona vozila koja zadovoljavaju tehničke uvjete sigurnosti.

Svakako pozdravljamo i povećanje broja registracija električnih vozila, koji postepeno raste iz godine u godinu", izjavio je Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske. 

Čini se da nije potrebno ni govoriti koliko je ovaj podatak loš u smislu sigurnosti na cestama i ekologije, a bit će zanimljivo vidjeti hoće li inicirati neke daljnje rasprave.