LJETNE VRUĆINE ne predstavljaju napor samo za putnike u automobilu, već i za samo vozilo. Ultraljubičasto zračenje i visoke temperature mogu uzrokovati oštećenja na zaslonima, laku, plastičnim dijelovima, pa čak i na akumulatoru. Sunce doista može trajno oštetiti automobil, a posebno su ugroženi lak, unutrašnjost, zasloni i akumulator. UV zračenje ubrzava starenje laka i plastike, dok se unutrašnjost zbog efekta staklenika može zagrijati i na više od 60 Celzijevih stupnjeva.

Vrućina ugrožava osjetljive zaslone

Moderni automobili postali su računala na kotačima, s velikim zaslonima osjetljivim na dodir koji upravljaju svime, od navigacije i klime do načina vožnje. Upravo je ta tehnologija osjetljiva na visoke temperature. Problem postaje kritičan kada vozilo satima stoji na izravnom suncu, zbog čega se instrumentna ploča i zasloni mogu ekstremno zagrijati. Posljedice su spore reakcije zaslona, pogreške u prikazu slike ili privremeno gašenje radi zaštite elektronike.

Suvremeni zasloni sastoje se od više slojeva, poput stakla, senzora za dodir i polarizacijskih folija, koji se različito šire pri zagrijavanju. Zbog toga visoke temperature mogu trajno oštetiti materijale. Mnogi proizvođači stoga ugrađuju zaštitne funkcije: kada se dosegne kritična temperatura, zasloni automatski smanjuju svjetlinu ili se privremeno isključuju kako bi se spriječila oštećenja.

Ljetne vrućine skraćuju vijek akumulatora

Iako se većina vozača pribojava zime, mnoga oštećenja akumulatora nastaju upravo ljeti. Visoke temperature opterećuju startne akumulatore više nego što se misli. S porastom temperature ubrzavaju se elektrokemijski procesi unutar akumulatora, što kratkoročno povećava njegove performanse, ali istodobno ubrzava koroziju olovnih ploča i gubitak elektrolita.

Oštećenja često nastaju tijekom vrućih ljetnih mjeseci, a postaju vidljiva tek kasnije, kada akumulator otkaže tijekom hladnog jesenskog ili zimskog jutra. U regijama s trajno visokim temperaturama, startni akumulatori stoga imaju osjetno kraći vijek trajanja.

Na visoke temperature nisu osjetljivi samo klasični akumulatori. Litij-ionske baterije električnih automobila također brže stare na vrućini jer se u baterijskim ćelijama pojačavaju neželjene nuspojave. To dovodi do stvaranja naslaga na elektrodama, što dugoročno smanjuje kapacitet i povećava unutarnji otpor.

Posebno je nepovoljna kombinacija visokih temperatura i visoke razine napunjenosti, zbog čega mnogi proizvođači preporučuju da se baterija u svakodnevnoj uporabi ne ostavlja trajno napunjena na 100 posto, osobito ne tijekom duljih razdoblja vrućine.

Ipak, moderni električni automobili opremljeni su za taj problem. Njihove visokonaponske baterije imaju sofisticirano upravljanje toplinom, sa senzorima koji stalno prate temperature ćelija te sustavima hlađenja koji osiguravaju rad u optimalnom temperaturnom rasponu. Unatoč tome, tko redovito vozi duge relacije po velikoj vrućini ili često koristi brzo punjenje, jače opterećuje bateriju, što se tijekom godina može očitovati u obliku nešto bržeg starenja.

UV zračenje, ptičji izmet i insekti uništavaju lak

Lak štiti karoseriju od vanjskih utjecaja, no trajno izlaganje suncu uzrokuje starenje tog zaštitnog sloja. UV zrake imaju dovoljno energije da razgrade kemijske veze u laku i plastici, čime se postupno oštećuju molekularni lanci u prozirnom premazu. Površina gubi sjaj, djeluje mutnije i s godinama može vidljivo izblijedjeti.

Stručnjaci taj proces starenja, u kojem UV zračenje i kisik zajedno napadaju strukturu laka, nazivaju fotooksidacijom. Posebno su pogođena vozila koja su stalno parkirana na otvorenom, a kod tamnih lakova površinske temperature ljeti mogu premašiti 70 stupnjeva.

Dodatnu opasnost predstavljaju ptičji izmet i ostaci insekata. Iako se čine bezopasnima, oni su među najčešćim uzrocima oštećenja laka ljeti. Ptičji izmet sadrži agresivne tvari poput mokraćne kiseline, a ostaci insekata sastoje se od proteina i organskih kiselina. Na suncu se te nečistoće brzo suše i čvrsto prianjaju uz površinu.

Istodobno se zagrijani lak lagano širi, zbog čega se prljavština može doslovno urezati u gornji sloj prozirnog laka. Vidljivi tragovi ponekad ostaju i nakon temeljitog čišćenja, stoga je takve mrlje potrebno ukloniti što je prije moguće.

Unutrašnjost automobila ubrzano stari

Svatko tko je ljeti parkirao automobil na suncu zna kakav je osjećaj ući u vozilo koje se pretvorilo u pećnicu. Iza toga stoji efekt staklenika: sunčeva svjetlost prodire kroz prozore, upijaju je sjedala i instrumentna ploča te se pohranjuje kao toplina.

Budući da ta toplina sporo izlazi, temperatura u unutrašnjosti u kratkom vremenu može narasti na više od 60 Celzijevih stupnjeva. Pod takvim opterećenjem plastika, koža i druge površine znatno brže stare. Instrumentne ploče mogu izblijedjeti, plastika postati krhka, a kožna sjedala isušena i ispucala.

Klima-uređaj na testu izdržljivosti

Tijekom hladnijih dana oslabljeni rad klima-uređaja često prođe nezapaženo, no usred ljeta brzo postaje jasno radi li sustav još uvijek pouzdano. Kada sustav mora ohladiti užarenu unutrašnjost, često radi pod maksimalnim opterećenjem.

Problem nije samo u toplom zraku; instrumentna ploča, sjedala i obloge pohranjuju velike količine topline i ispuštaju je dugo nakon uključivanja klime. Stoga sustav mora odvoditi ne samo toplinu iz zraka, već i onu pohranjenu u komponentama, zbog čega se preporučuje provjera klima-uređaja prije sezone najvećih vrućina.

Kako zaštititi automobil od ljetnih vrućina

Vozači u vrućim europskim regijama, u koje svakako pripada i Hrvatska, godinama se oslanjaju na provjerene metode zaštite od sunca. Garaža ili podzemno parkirno mjesto pružaju najbolju zaštitu. Ako to nije moguće, automobil uvijek treba parkirati u hladu. Sjenila za vjetrobransko staklo također značajno smanjuju temperaturu u unutrašnjosti i štite osjetljivu elektroniku.

Važno je i redovito održavanje: ptičji izmet, smolu i ostatke insekata treba ukloniti što je prije moguće. Redovito nanošenje voska ili zaštitnog premaza štiti lak. Prije ljetnih putovanja preporučljivo je provjeriti stanje akumulatora, osobito kod starijih vozila, kao i ispravnost klima-uređaja.

Parkiranje u hladu nije samo pitanje udobnosti, već i pametan potez za očuvanje tehnologije i materijala u vozilu. UV zračenje i ekstremna vrućina ne štete samo laku, već i zaslonima, plastici i akumulatoru. Tko ima mogućnost, trebao bi stoga uvijek birati parkirno mjesto u hladu ili garaži. Dugoročno, ta jednostavna navika može automobilu uštedjeti skupe popravke i sačuvati njegovu vrijednost.