Pojavila se prije 35 godina i Opelu donijela rekordne prodajne brojke
PRIJE 35 GODINA na cestama se pojavio automobil koji je, čini se, znao točno što kupci žele, i to ne samo u trenutku predstavljanja, već i godinama nakon toga. Opel Astra F, sedma generacija kompaktnog modela iz Rüsselsheima, do danas ostaje najprodavaniji Opelov model svih vremena, s više od 4,13 milijuna proizvedenih primjeraka između 1991. i 1997. godine.
Prvi duh devedesetih
Godina 1991. bila je vrijeme velikih promjena, politički, društveno, ali i u pogledu sve izraženije svijesti o okolišu. Proizvođači automobila suočili su se sa zahtjevnim izazovom: vozila su morala trošiti manje goriva i ispuštati manje štetnih tvari, a istovremeno zadovoljiti sve veća očekivanja kupaca vezana uz udobnost.
Astra F odgovorila je na sve te zahtjeve odjednom. Osim novog imena, Astra, kao i britanski blizanac Vauxhall, model je donio čitav niz novorazvijenih sigurnosnih sustava, znatno prostraniju unutrašnjost unatoč sličnim vanjskim dimenzijama u odnosu na prethodnika Kadett E te veći naglasak na materijale pogodne za recikliranje. Kupci su prepoznali taj iskorak, a brojke prodaje to i danas potvrđuju.
Ponuda za svakog kupca
Paleta motora bila je raznolika: benzinski agregati obujma 1,4 l, 1,6 l, 1,8 l i 2,0 l dolazili su s trostrukim katalizatorom, dok je 1,7-litreni dizelaš dobio novorazvijeni oksidacijski katalizator.
U jesen 1991. u salone su stigle prve izvedbe: peterovratni hatchback, peterovratni karavan i sportska Astra GSi, dostupna isključivo kao troja vrata, s motorima od 85 kW (115 KS) ili 110 kW (150 KS) i dvostrukim bregastim vratilom u glavi motora kod jače verzije. Limuzina je uslijedila u proljeće 1992., a kabriolet, koji je izradio talijanski Bertone, godinu poslije.
Sigurnost kao prioritet, prostor kao bonus
Za kompaktnu klasu tog doba sigurnosna oprema Astre F bila je iskorak. Dvostruke čelične šipke u vratima štitile su od bočnih udara, posebni osloni u sjedalima sprječavali su podvlačenje tijela ispod pojasa, a zatezači prednjih sigurnosnih pojaseva smanjivali su pomak tijela prema naprijed kod frontalnog sudara. Od 1994. zračni jastuci pune veličine za vozača i suvozača postali su serijska oprema.
Prostranost unutrašnjosti dodatno je pojačavala dojam kvalitete: vjetrobransko staklo pomaknuto je 74 milimetra prema naprijed, a prostor za glavu i koljena povećan je i do 50 milimetara. Pritom Astra nije žrtvovala aerodinamiku: GSi izvedba postizala je koeficijent otpora zraka od svega 0,30 cD.
Tehnološki pionir
Osim sigurnosti, Astra F donijela je i niz tehnoloških novosti. „Multi-Info Display” na vrhu središnje konzole bio je prvi zaslon te vrste na svijetu, objedinjujući prikaz radija, putnog računala i sustava Check Control unutar vozačevog vidnog polja. Model je bio i prvi u kompaktnoj klasi sa sustavom „Clean Air System” za zaštitu putnika od peludi i prašine, dok je GSi 16V uveo elektroničku kontrolu proklizavanja, također prvu u segmentu.
Tehnološka snaga Astre F potvrdila se i na stazi. Godine 1993. Opel je s ovim modelom osvojio svjetsko prvenstvo proizvođača u sklopu FIA Cupa za proizvođače turističkih automobila (2 litre), a 1997. Astra GSi 16V pobijedila je u Grupi N na Veedol Endurance Cupu na Nürburgringu.
Tajni električni projekt s otoka Rügen
Malo je poznato da je Astra F poslužila i kao platforma za rane eksperimente s električnim pogonom. Deset prototipova pod nazivom „Astra Impuls III” prešlo je ukupno 350.000 kilometara između 1993. i 1997. godine tijekom testiranja na baltičkom otoku Rügen. Pet vozila pokretala je nikal-kadmijska baterija snage 45 kW, a preostalih pet natrij-nikal-kloridna baterija snage 42 kW, uz trofazni asinhroni motor kod svih deset primjeraka. Najveća brzina iznosila je 120 km/h, a doseg do 150 kilometara. Testiranja su nastavljena i od 1997. do 1999. godine, ovaj put na ulicama Aachena, Maastrichta i Liègea.
Naslijeđe ide dalje
Tri stvari izdvojile su Astru F od konkurencije još 1991. godine: napredna sigurnost, prostrana unutrašnjost i odgovorniji odnos prema okolišu. Upravo su te odlike model učinile odgovorom na potrebe tadašnjih kupaca, a brojne inovacije koje je uvela ostavile su trag u cijelom segmentu.
Nasljednici voze dalje
Ono što je Astra F započela prije 35 godina, danas nastavlja najnovija generacija modela, dizajnirana, projektirana i proizvedena u Rüsselsheimu. Nova Opel Astra donosi širok raspon pogonskih sklopova prilagođenih različitim potrebama, od potpuno električne verzije s dosegom do 454 kilometra prema WLTP-u, preko unaprijeđenog plug-in hibrida s većim električnim dosegom, do učinkovitih hibridnih i dizelskih alternativa.
Vizualni identitet modela obilježava osvijetljena „munja” sprijeda, po prvi put na Astri, dok adaptivna svjetla Intelli-Lux HD s 50.000 piksela i dinamičnim animacijama sprječavaju zasljepljivanje drugih sudionika u prometu. Serijska sjedala Intelli-Seats s ergonomskim udubljenjem osiguravaju udobnost na dužim relacijama, a unutrašnjost Astre Sports Tourer sadrži brojne reciklirane materijale, dokaz da je pristup održivosti, kojim se isticala i Astra F, i danas jedan od temelja modela.