PREDSJEDNICA Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Republici Srbiji Jasna Vojnić rekla je u četvrtak kako hrvatska zajednica u Srbiji, u strahu nakon medijskih napada oko sata hrvatskog jezika, treba potporu matične domovine jer je ona ovakvim napadima izložena samo ako Hrvatska ne reagira.

Dva srbijanska medija objavila su 14. svibnja tekst u kojemu skandaloznim ocjenjuju javni sat hrvatskog jezika na daljinu za osmi razred osnovne škole, emitiran na Radio televiziji Vojvodine (RTV), jer „djecu uči da se (hrvatski) najpravilnije govorio u Neovisnoj državi Hrvatskoj (NDH)“.

Tabloid „Kurir“ i agencija „Sputnjik“, među ostalim, spornim drže dijelove lekcije u kojemu se navodi „da se tijekom NDH 'vodila briga o čistoći i pravilnoj javnoj uporabi hrvatskog jezika i pravopisa“, te da su „uklanjane iz hrvatskog jezika nepotrebne riječi stranog podrijetla, a tvorene su nove riječi“.

Tekst su preuzeli i drugi srbijanski mediji poslije čega je ministar obrazovanja Mladen Šarčević naložio povlačenje udžbenika iz uporabe premda je riječ o nastavnim sredstvu koje je uz odobrenje mjerodavnih državnih tijela bilo u uporabi prethodnih desetak godina.

"Neistinito izvještavanje medija"

"Situacija koja je nastala nakon emitiranja 'spornoga' sata, a na koju su reagirale i prosvjetne institucije Srbije na najvišoj razini, zasnovana je bila isključivo na neistinitome izvještavanju medija, točnije prorežimskih tabloida koji su i u prethodnim razdobljima propagirali negativan stav prema Hrvatima u Vojvodini“, navodi u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednica HNV Vojnić.

Ona je rekla kako je ključno hoće li hrvatska zajednica dobiti potporu matične domovine jer je ona ovakvim napadima izložena "samo ako Hrvatska ne reagira“.

"Stvara se kriva slika"

Jasna Vojnić se pita hoće li se „Hrvatska usprotiviti što se u udžbeniku za povijest u Republici Srbiji spominju sve nacionalne manjine izuzev hrvatske“.

„Izravne posljedice ovih i prethodnih napada su otimanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, obnavljanje strahova od očitovanja pripadnosti, kao i od upisa djece u hrvatske odjele, te stvaranje slike o Hrvatima koji su incidentni i nekompetentni“, zaključuje čelnica Vijeća.

Ona pojašnjava da je profesorica u svojemu izlaganju navela isključivo povijesne činjenice iz udžbenika za hrvatski jezik za 8. razred, bez iznošenja ikakvoga vrijednosnog suda.

HNV se zato pita, dodaje: "Na temelju kojih činjenica će ovaj udžbenik biti povučen iz nastave? Hoće li onda biti optuženi i autori svih udžbenika za hrvatski jezik u Hrvatskoj jer se to razdoblje svugdje spominje? Ili pak ako se to razdoblje izostavi, hoće li se onda povjesničari podići što smo se mi osmjelili mijenjati povijest?“

Hrvati u Srbiji na meti srbijanskih medija bili su nedavno i zbog događaja u Subotici kada je jedna osoba na pravoslavni Uskrs na svojemu balkonu izvjesila hrvatsku zastavu i glasno puštala pjesme Marka Perkovića Thompsona.

Vodstvo hrvatske zajednice se ogradilo od čina pojedinca, ali se to u javnosti nije čulo.

"HNV ima veliki broj pozitivnih akcija, aktivnosti i programa u različitim područjima našega djelovanja, na koje često poziva medije. Zanimljivo je da se takvom pozivu gotovo nitko od nacionalnih, pa čak ni lokalnih medija ne odaziva. Ali kada se dogode incidenti, poput ovoga u Subotici, ili događaji koji imaju negativni kontekst, informacija se o tome proširi brzinom svjetlosti kroz skoro sve medije u Srbiji, pa i Hrvatskoj“, navela je tada predsjednica HNV-a.

Dodaje da se tako stvara slika o Hrvatima koja nije realna.