DOK SU EUROPA, Sjeverna i Južna Amerika i veliki dio Azije usred drugog, ponegdje i trećeg vala, u Kinu, odakle je sve i krenulo, drugi val nikad nije došao. Kako je to moguće?

Uspjeh Kine u kontroli virusa nije samo rezultat autoritarnog političkog sustava, već prije svega rezultat postavljanja javnog zdravstva kao nacionalnog prioriteta, piše izvanredna profesorica međunarodnih studija Elanah Uretsky sa Sveučilišta Brandeis za neprofitni znanstveni portal The Conversation, tvrdeći da njeno znanstveno istraživanje potvrđuje tu hipotezu.

Kina je, naime, naučila tešku lekciju iz pandemije SARS-a, prethodnice trenutne pandemije iz 2002. i 2003. (virusni uzročnik ove bolesti zove se SARS-CoV-2). Odgovor Kine tada je bio zataškati epidemiju, pokušavajući sačuvati ekonomiju i međunarodnu reputaciju pod cijenu ljudskih života. Iako se SARS proširio diljem svijeta, čovječanstvo je imalo sreće. Njegova mnogo veća smrtnost u isto ga je vrijeme učinilo mnogo manje zaraznim, zbog čega je ta epidemija uzrokovala samo 774 službeno potvrđene smrti, pretežno u Kini i Hong Kongu, prije nego je iskorijenjena.

Kina usvojila lekciju SARS-a i dočekala novu epidemiju spremna

Kina je nakon tog iskustva znatno unaprijedila obuku javno-zdravstvenih profesionalaca i razvila jedan od najsofisticiranijih sustava za nadzor zaraznih bolesti na svijetu, piše Uretsky. To joj je 17 godina kasnije omogućilo da, unatoč početnom kašnjenju s odgovorom na novu epidemiju, pa i skrivanju ozbiljnosti situacije od Svjetske zdravstvene organizacije i međunarodne zajednice, na kraju ipak brzo i efikasno mobilizira svoje goleme resurse za stavljanje epidemije pod kontrolu.

O kineskom zataškavanju epidemije u njenoj početnoj fazi pisali su, među ostalima, CNN u veljači - na temelju internih dokumenata Komunističke partije do kojih je došao - kao i njemačke novine Bild i Spiegel u svibnju.

>>Je li kineski predsjednik Xi znao za epidemiju puno prije nego što se mislilo?

>>Bild objavio tajno izvješće: "Kina je prevarila svijet, zataškavali su koronu"

>>Bomba Spiegela: Kina tražila od WHO-a da ne upozori svijet o koroni na vrijeme?

Posebno je odjeknulo priopćenje Svjetske zdravstvene organizacije od 14. siječnja, u kojem je nekritički prenijela tvrdnju kineskih vlasti kako nema dokaza da se novi koronavirus prenosi s čovjeka na čovjeka - iako je u tom trenutku, prema saznanjima zapadnih medija, vodstvo kineske Partije već imalo dokaze o takvom prijenosu. 

>>Je li WHO napravio najveću grešku u svojoj povijesti?

A liječnik Li Wenliang iz Wuhana postao je poznat kao zviždač-heroj koji je prvi prijavio svojim nadređenima sumnju na izbijanje novog oblika SARS-a, zbog čega je dobio službeno upozorenje od policije da "širi nevjerodostojne glasine", da bi se na kraju i sam zarazio i umro od covida-19.

CNN je i ovaj tjedan iznio novo eksplozivno otkriće, na temelju internih dokumenata koje je dobio od zviždača iz kineskog zdravstvenog sustava, prema kojima je Kina u veljači i ožujku objavljivala mnogo manje brojeve novooboljelih od onih koje je utvrdila. 

>>CNN: Dokumenti pokazuju - Kina je prikazivala manji broj slučajeva korone od stvarnog

U Kini zabilježeno 4600 smrti, u četiri puta manjem SAD-u 277 tisuća smrti

Bilo kako bilo, epidemija drugog SARS-a, odnosno covida-19, koja je izbila u kineskoj pokrajini Hubei, ubila je više od četiri i pol tisuće ljudi u cijeloj Kini, prvenstveno u pokrajini Hubei odnosno njenom najvećem gradu Wuhanu, prema službenoj kineskoj evidenciji, na oko 86 tisuća potvrđenih slučajeva.

No ti su brojevi, s obzirom na veličinu Kine, gotovo neshvatljivo maleni u odnosu na broj zaraženih i umrlih u drugim zemljama. Taj kontrast najbolje ilustrira usporedba s SAD-om, koji ima više od četiri puta manje stanovnika, ali je dosad imao više od 14 milijuna potvrđenih slučajeva i 277 tisuća umrlih, prema stranici Worldometers - 60 puta više umrlih nego u Kini. Koronavirus se, unatoč manjim žarištima diljem zemlje, nije masovno proširio izvan Hubeija, barem ne do te mjere da se širenje više nije moglo zaustaviti.

Kina je krajem siječnja odlučila zatvoriti prvo Wuhan, velegrad od 11 milijuna stanovnika, a zatim i gotovo čitavu provinciju Hubei - ukupno više od 50 milijuna ljudi u nizu gradova. Gotovo sav prijevoz u i iz Wuhana zaustavljen je. 

Ovu masovnu karantenu poznatiju po engleskom izrazu lockdown, prvu takvu u povijesti, osobno je naredio kineski predsjednik Xi Jinping, pozivajući na "narodni rat" protiv epidemije. Na vrhuncu lockdowna 760 milijuna Kineza diljem zemlje bilo je pod blažom ili težom restrikcijom napuštanja svog doma, prema analizi New York Timesa iz veljače, koji je radikalnu strategiju opisao kao "društvenu kontrolu u stilu Mao Zedonga".

Sofisticirana tehnologija za nadzor - i zavarivanje vrata

Vlasti su se koristile i svojom sofisticiranom aparaturom za elektronički nadzor, pa su tako čak i dronovima tjerale ljude s ulica, a softver za prepoznavanje lica bio je povezan s obaveznom mobilnom aplikacijom koja je kodirala ljude po bojama u skladu s njihovim rizikom od zaraženosti, o čemu je ovisilo mogu li ulaziti u trgovačke centre, podzemnu željeznicu i druge javne prostore. Za ulazak u mnoge prostore potrebno je da osoba ima zeleni kod i njemu odgovarajući QR kod, a taj je sustav ostao na snazi i danas, izvještava CNN.

>>CNN: Uspjeh Kine u borbi s koronom pokazuje da je lockdown prvi korak, a ne rješenje

Ipak, primarnu ulogu imale su stotine tisuća državnih radnika i volontera koji su mjerili temperature ljudima na ulazima i kontrolnim punktovima, bilježili njihovo kretanje, nadzirali karantenu i sprečavali ulazak stranaca koji bi mogli biti nositelji virusa u grad ili ustanovu. Zdravstveni radnici išli su od vrata do vrata i provjeravali ima li oboljelih u kućanstvu. Diljem zemlje postavljeno je čak 14 tisuća kontrolnih punktova na prometnim čvorištima.

U nekim slučajevima policija je prisilno stavljala ljude u karantenu, pa čak i doslovno zavarivala vrata stanova i kuća zaraženih stanovnika Wuhana, koji je ličio na grad duhova. Aktivisti su tvrdili da se bolesnike ostavlja da umru u svojim domovima, bilo od gladi ili bolesti. I dalje je otvoreno pitanje koliko je oboljelih umrlo u svojim domovima, a da njihove smrti nisu nikad ubrojene u službenu evidenciju jer nikad nisu ni bili testirani na covid-19 ili liječeni.

Masovno testiranje, praćenje kontakata, provjere temperature, nošenje maski

U isto vrijeme kineske su službe osposobile sustav ranog detektiranja kroz testiranje, izolaciju potencijalno zaraženih, liječenje zaraženih i praćenje njihovih kontakata, piše Uretsky. U tu svrhu u Wuhanu su ekspresno izgrađene i tri poljske bolnice za izoliranje oboljelih sa slabim i umjerenim simptomima od njihovih obitelji. Uz obavezno nošenje maski, promicanje redovitog pranja ruku i provjere temperature, dezinfekciju i ventilaciju prostora, epidemija je suzbijena.

"'Nitko neće biti ostavljen, to je bio slogan u Wuhanu. Nitko", rekao je viši savjetnik kineskog režima Huyao Wang za američke novine USA Today.

Kako piše Talha Burki u članku za prestižni medicinski časopis Lancet, Kina je u nekoliko tjedana testirala 9 milijuna ljudi u Wuhanu - gotovo cijelu populaciju grada. S druge strane, sustav testiranja i praćenja u Velikoj Britaniji vrlo je brzo kolabirao pod navalom prvog vala epidemije na proljeće. Kina je imala i tu stratešku prednost da je glavni globalni proizvođač kirurških maski i zaštitnih medicinskih ogrtača, pa nije patila od nestašice istih, dok su u SAD-u medicinske sestre doslovno navlačile vreće za smeće kako bi se bar donekle zaštitile. U Kini nije bilo ni otpora prema obaveznom nošenju maski, za razliku od Amerike i drugih zapadnih zemalja. 

Prema analizi koju je proveo znanstvenik Xi Chen s Yale School of Public Health, Kina je svojim drastičnim mjerama vjerojatno spriječila 1.4 milijuna novih slučajeva i 56 tisuća smrti između 29. siječnja i 29. veljače. 

Sve je ovo u suprotnosti s SAD-om, koji je pandemija uhvatila potpuno nespremnog u ožujku, s testiranjem koje je kritično kasnilo, uz dramatični nedostatak zaštitne opreme za medicinsko osoblje, kašnjenje s preporukom o socijalnom distanciranju i nošenju maski i potpuni izostanak koherentne nacionalne strategije za suzbijanje epidemije. Poznato je i da je Trumpova administracija odbacila Obamin strateški dokument nazvan "Priručnik za rani odgovor na prijetnje emergentnih zaraznih bolesti s teškim posljedicama i biološke incidente" i raspustila Obaminu Jedinicu za odgovor na pandemiju 2018.

Kina nema demokratska ograničenja vlasti koja imaju Amerika i Europa

Ipak, treba priznati da administracija Donalda Trumpa ni da je htjela, nije mogla nametnuti ni približno stroge mjere kakve su bile na snazi u Kini, gdje režimu ne stoje na putu prepreke poput demokratskih ograničenja vlasti i ljudskih prava i sloboda. Osim toga, javnozdravstveni sustav je u Kini mnogo centraliziraniji nego u SAD-u. Da je predsjednik SAD-a uveo nacionalni lockdown, isti bi vjerojatno bio proglašen neustavnim. 

"U Kini imate kombinaciju populacije koja shvaća respiratorne zaraze ozbiljno i voljna je usvojiti nefarmaceutske intervencije, s vladom koja može nametnuti veća ograničenja individualnih sloboda nego što bi se smatralo prihvatljivim u većini zapadnih zemalja", konstatirao je Gregory Poland, direktor Istraživačke grupe za cjepiva u Mayo Clinic.

"Kina nema takav nekontrolirani pokret protiv cjepiva i protiv znanosti koji pokušava potkopati borbu protiv covida-19 u SAD-u", dodaje Poland u razgovoru za Lancet.

Doduše, navod o efikasnom programu testiranja u određenom je proturječju s izvještajem CNN-a prema kojem je na početku pandemije prosječno vrijeme između pojave simptoma do potvrđene dijagnoze u Kini bilo čak 23.3 dana. 

Ipak, lockdown je uskoro pokazao rezultate. Već 19. ožujka kineska Nacionalna zdravstvena komisija objavila je da su sva 34 nova slučaja tog dana uvezena iz inozemstva, što je značilo da je širenje zaraze unutar zemlje zaustavljeno. Posljednji dan u kojem je Kina zabilježila više od 1000 novih slučajeva bio je 22. veljače - mjesec dana od uvođenja lockdowna. 

Dok se normalni život vratio u Wuhan, na Zapadu opet lockdown

Wuhan je početkom travnja opet otvoren nakon 76 dana lockdowna. Nešto manje od osam mjeseci kasnije ljudi u Kini slobodno putuju, jedu u restoranima, piju u barovima, idu u kino, šoping, na koncerte i zabave, šalju djecu u školu. Već u kolovozu nadrealni prizori golemog partija na bazenu u Wuhanu, bez ikakve socijalne distance i maski na licima na koje smo navikli na Zapadu, zapanjili su svijet. 

>>Ovo su najnovije fotografije iz Wuhana, grada iz kojeg je krenula pandemija korone

Ipak, to ne znači da se Kina iracionalno opustila, kao što se dogodilo u SAD-u i nekim drugim zemljama nakon prvog vala. U svibnju je tako u Wuhanu provedeno testiranje 6.5 milijuna stanovnika u svega devet dana radi prevencije drugog vala. Krajem srpnja testirano je do 4.8 milijuna ljudi dnevno, prema njihovom ministru industrije Wang Jianpingu. 

Za uspjeh Kine u borbi protiv koronavirusa uvelike je zaslužan odgovor na rješavanje stvari nakon prekida lockdowna - konkretno, sposobnost tamošnjih vlasti da prati slučajeve diljem zemlje te pravovremeno informiranje vlasti kad god postoji mogućnost pojave novog skupa zaraza.

>>Kineski grad testirao gotovo 10 milijuna ljudi, za vikend otkrili 13 pozitivnih

U listopadu je u gradu Qingdao testirano čak 10 milijuna ljudi unutar nekoliko dana nakon što je otkriven novi klaster od 13 zaraženih u lokalnoj bolnici. Stoga i nije toliko nevjerojatno da je Kina zaista uspjela spriječiti izbijanje drugog vala epidemije. Situacija u toj zemlji samo potvrđuje da su budni nadzor i pravovremena reakcija ključni u suzbijanju zaraze - što je strategija koju zapadne zemlje, nažalost, nisu usvojile.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.