EPIDEMIJA koronavirusa u Hrvatskoj promijenila je sve osim jedne stvari - one koji žive od proračuna se ne dira, a one koji ga pune se mrcvari i maltretira zbog sitnica.

Taj topli odnos države prema državnom i javnom sektoru s jedne strane i maćehinski odnos prema privatnom sektoru s druge strane očito je nešto što ne može promijeniti ni kriza poput pandemije koronavirusa, kakva se viđa jednom u 100 godina.

Za početak treba podsjetiti da unatoč dubokoj recesiji koja je nedavno i službeno potvrđena u Hrvatskoj, a koja se mogla s velikom vjerojatnošću pretpostaviti još u ožujku kad je krenuo prvi lockdown, državni i javni sektor prolazi neokrznut, barem što se tiče rezova plaća i otkaza.

> Potvrđeno je: Hrvatska je u dubokoj recesiji

Javnom sektoru božićnice i povišice...

Naravno, treba imati na umu da manji dio tog javnog sektora, prvenstveno zdravstveni djelatnici, a dijelom i obrazovni, ima više posla nego u razdoblju prije pandemije, ali isto tako treba imati na umu da od novca poreznih obveznika žive i deseci tisuća ljudi koje se s punim pravom može nazvati uhljebima. Ti potonji krizu izazvanu epidemijom, zbog koje se u privatnom sektoru masovno zatvaraju firme, dijele otkazi i režu plaće, nisu niti osjetili na svojim džepovima.

> Dvije Hrvatske, dva jako različita Božića - jedan u privatnom, jedan u javnom sektoru

O tome svjedoči i podatak da je ministar financija Zdravko Marić u nedavnom TV intervjuu najavio da su božićnice u javnom sektoru sigurne, dodavši kako će se novca naći i za najavljene povišice. Ukratko, u javnom sektoru je, uz par gore navedenih iznimaka, više-manje sve po starom.

> Marić: Božićnice javnom sektoru su sigurne, naći ćemo novac i za povišice

...u privatnom sektoru gašenje firmi, otkazi i rezanja plaća

No, u privatnom sektoru, kojeg vladajući doživljavaju gotovo isključivo kao sredstvo za punjenje proračuna, stvari su sasvim drugačije. Naime, Hrvatska je sada već u drugom lockdownu, doduše nešto blažem od onog prvog, ali ekonomija je i dalje nezanemarivim dijelom zaključana. Zabranjen je rad kafićima, teretanama, restoranima, a rad brojnih drugih djelatnosti je značajno otežan. Unatoč vladinim mjerama kojima je nadoknađen dio troškova i izdataka za plaće, jasno je da firme kojima je zabranjen ili jako ograničen rad teško mogu opstati odnosno poslovati kao u vremenu prije epidemije.

Naći će se, javno, i oni koji tvrde da i javni sektor puni proračun, ali ta teza je toliko matematički dubiozna da ju najbolje opisuje sljedeća ilustracija.

> Plaća li javni sektor poreze?

Samo nedavno smo imali prilike svjedočiti kako država, unatoč svom zaklinjanju u "partnerski odnos" s poduzetnicima, privatni sektor tretira kao vreću za udaranje iz kojeg ispada novac nakon svakog udarca. U nastavku navodimo samo par primjera.

Vlasniku trgovine 30.5 tisuća kuna kazne jer je skinuo masku u praznom dućanu

Prije četiri dana objavljena je vijest o bizarnom kažnjavanju poduzetnika Igora Poljaka, koji u Rijeci ima malu trgovinu zdrave hrane. Njemu je Civilna zaštita napisala kaznu od nevjerojatnih 30.5 tisuća kuna jer je u vlastitom dućanu, koji je u tom trenutku bio potpuno prazan, skinuo zaštitnu masku.

> Riječki poduzetnik dobio kaznu od 30.500 kuna jer je u svom dućanu skinuo masku

Treba podsjetiti da kirurške i platnene maske, kad ih nosimo pravilno, od zaraze (djelomično) štite ljude oko nas. Kad u blizini nema nikoga, nošenje maske nema nekog naročitog smisla. No, to nije spriječilo revne djelatnike Civilne zaštite da Poljaku ispišu prekršajni nalog zbog kojeg, kaže Poljak, može staviti ključ u bravu bude li ga u konačnici bio prisiljen platiti u cijelosti.

Drive-in šator za kavu? Ne može jer ste registrirani kao "caffe bar"

Još jedan bizaran primjer iživljavanja države nad poduzetnicima stigao je jučer iz Istre. Naime, žminjski poduzetnik Antonio Debeljuh je, u skladu s mjerama koje su stupile na snagu prošle subote, odlučio otvoriti drive-in šator u kojem su ljudi iz automobila mogu kupiti kavu.

Na taj je način htio sačuvati radna mjesta i barem donekle nastaviti s radom, ali inspekcija ga je unatoč tome zatvorila.

> Otvorio drive-in šator za kavu, inspekcija ga zatvorila: "Bježite iz ove države..."

Iako je drive-in šator u zdravstvenom smislu sigurniji od pekara kojima rad nije zabranjen, a ljudi u njima uredno kupuju kavu za van, inspektore to nije zanimalo.

"Da smo registrirani kao kavana, pivnica, buffet, krčma, konoba ili klet iz skupine 'barovi' mogli bi nastaviti s radom….ali tko nam je kriv kad smo registrirani kao 'caffe bar'. Već sat vremena razmišljam koja je razlika između izdavanja pića između ovih pojmova i nas kao 'caffe bara', i još uvijek ne shvaćam…(Kao ni 99% ovog sranja u našoj državi)", napisao je Debeljuh na Facebooku.

"Kad bi izdavali kave na vratima objekta preko stola kao što rade drugi kolege, kojima je dozvoljen rad jer nisu registrirani kao caffe bar, postoji veća mogućnost zaraze jer se na ulazu stvara gužva. Mi smo tome doskočili na naš "drive in" način i prvi dan lockdowna (subota, op. a.) je prošao odlično. Drugi dan smo dobili poziv iz državnog inspektorata da trebamo zatvoriti jer ne ulazimo u grupu izdavanja hrane i pića", ispričao je Debeljuh.

U Baranji policija napisala prijavu u kafiću kojeg su čistili

Sljedeći nadrealni primjer stiže nam iz baranjskog sela Petlovac. Tamo je policija napisala prijavu inspektorata prošle subote, dakle prvog dana stupanja novih strogih mjera na snagu.

> Vlasnica kafića iz Baranje: Čistili smo kafić, policija je došla i napisala prijavu

Vlasnica prijavljenog kafića ispričala je novinarima lokalnog portala SiB što se zapravo dogodilo.

"Moj sin koji živi iznad lokala doveo je dva prijatelja i prijateljicu da počiste kafić od noći prije kad se još smjelo raditi. U lokal su došli u 20:36 i sin mi u 21:56 javlja da je došla policija. Jedan od policajaca je bio jako nadobudan i uopće nije htio poslušati što su mu rekli, odnosno što rade. Na poziv sina sam nakon 10 minuta došla u lokal, rekla policajcima da mogu na kamerama provjeriti što su mladići i djevojka radili prije nego što su došli, no to ih nije zanimalo", rekla je vlasnica.

U kafiću koji je dobio prijavu na stolu je bilo otvoreno piće za koje vlasnica kaže da je rekla sinu da počasti prijatelje što mu pomažu i da je piće bilo doneseno iz stana.

"S tim policajcem se nije dalo razgovarati, on je bio uvjeren da nam je kafić radio normalno tu večer. A niti je vidio da se piće prodavalo za novac niti su se računi izdavali. Napisao nam je prekršaj da smo kršili radno vrijeme i prijavio državnom inspektoratu", ispričala je vlasnica.

Porezna uprava maltretira poduzetnike usred krize

Najnoviji primjer objavljen je danas na Indexu.

> Teror uhljeba iz Porezne i usred krize

Naime, iz Porezne uprave već tjednima firmama šalju dopise u kojima pod prijetnjom kazni traže da hitno pošalju dokaze, odnosno obrazloženja putnih troškova u periodu od ožujka do svibnja, dakle u vrijeme proljetnog lockdowna.

Razgovarali smo s Barančić, koja nas je upozorila na još jednu, blago rečeno, nelogičnost u ovoj akciji Porezne uprave.

"Njihovo neznanje frapira"

"Tretiraju nas kao kriminalce, očito misle da smo izvlačili pare tijekom lockdowna. Ali čak i ako su to htjeli provjeriti, treba imati na umu da se obrazac JOPPD prijavljuje u mjesecu kad je nalog isplaćen, a ne kad je odrađen službeni put. Njihovo neznanje frapira", govori nam Barančić, koja smatra da je svejedno maltretira li Porezna uprava firme koje su koristile vladine mjere pomoći ili one koje nisu.

"Ako ste vi vlasnik kafića kojem je u lockdownu bio zabranjen rad, vi morate razmišljati o budućnosti - obilaziti diskonte, nalaziti se s dobavljačima... Porezna sad ovo šalje firmama kojima sve ide u izvoz, koje su imali dva putna naloga u ta tri mjeseca, a inače ih imaju 50. Šalju i čak i firmama koje su transportirale sanitarni materijal, dakle robu koja se najviše prevozila za vrijeme lockdowna", govori nam Barančić. 

Dodatni troškovi firmama kojima je najteže

Naime, traženje i slanje dokaza i obrazloženja za putne troškove u periodu lockdowna stvara dodatne troškove firmama, a naročito ako koriste usluge računovođa vanjskih knjigovodstvenih servisa.

Problem je u tome da većina malih i mikropoduzetnika, koji vode više od 98% tvrtki u Hrvatskoj, koriste upravo usluge vanjskih računovođa pa im ovakva akcija Porezne uprave stvara dodatan trošak, i to u situaciji u kojoj zbog duboke recesije moraju paziti na svaku kunu.