SRBIJA je do sada cijepila oko 500 tisuća svojih stanovnika, čime je, uz Veliku Britaniju, postala predvodnik u cijepljenju u Europi.

To pokazuju aktualni podaci stranice Our World in Data (tablica dolje). Nažalost, prema istoj tablici, Hrvatska je pri dnu Europe.

Prema tvitu hrvatske vlade, u našoj su zemlji do ponedjeljka "potrošene 69.984 doze cjepiva, od toga 32.901 na djelatnike u zdravstvu. Dosad je cijepljeno 58.077 osoba. 46.170 osoba je primilo prvu dozu, a 11.907 je primilo obje doze."

Grafikon prikazuje koliko je u prosjeku cijepljeno ljudi u kojoj zemlji na 100 ljudi u ukupnoj populaciji (odnosi se na broj doza i ne pokazuje koliko je ljudi u potpunosti procijepljeno s obje doze).

Cijepljenje u Srbiji uglavnom se provodi kineskim cjepivom tvrtke Sinopharm kojeg je Peking u Srbiju poslao oko milijun doza. Ono se temelji na mrtvim viralnim česticama koje izazivaju reakciju obrambenog sustava. Jeftinije je, a nije tako lako kvarljivo kao što su mRNK cjepiva poput Pfizerovog ili Moderninog, koja se moraju čuvati na niskim temperaturama i brzo iskoristiti nakon odmrzavanja.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić kaže da su kinesko cjepivo kupili po povoljnim uvjetima.

"Kina nam je prodala cjepiva, a mi smo jedina zemlja koja je nabavila cjepiva, a da nije sudjelovala u trećoj fazi kliničkih studija. Uspjeli smo da budemo zemlja koja nije sudjelovala, a dobili smo milijun doza", rekla je Brnabić, najavivši pritom i moguće otvaranje proizvodnje ruskog cjepiva u Srbiji.

U Srbiji su do sada odobrena cjepiva Pfizer-BioNTech, Sputnjik V i Sinopharm. Prema posljednjim medijskim informacijama, Srbija je ukupno naručila oko 11 milijuna doza za svoju populaciju od sedam milijuna ljudi. Rusija je najavila da će isporučiti oko dva milijuna cjepiva Sputnjik V. Za sada su uz kinesko cjepivo od ostalih proizvođača stigle tek manje količine koje se broje u desecima tisuća doza.

Učinkovitost kineskog cjepiva je 79%

Sinopharm je krajem prosinca objavio da je učinkovitost njihovog cjepiva u trećoj fazi kliničkih ispitivanja bila 79%, dok je učinkovitost Pfizerovog i Moderninog oko 95%. Sličnu razinu učinkovitosti Sinopharmovog cjepiva potvrdile su i neke druge zemlje, poput Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata, u kojima je ono registrirano po hitnoj proceduri.

Njega ne bi trebalo zamijeniti drugim, manje učinkovitim kineskim cjepivom kompanije Sinovac, koje ima slično ime. Naime, kliničke studije provedene u različitim zemljama za Sinovac su utvrdile učinkovitost koja se kretala od 50.4% u Brazilu do 91% u Turskoj.

Srpski dužnosnici smatraju da je ipak bolji vrabac u ruci nego golub na grani.

"Najbolje cjepivo je ono koje imamo", rekla je pragmatično početkom prošlog tjedna ministrica za državnu upravu i lokalnu samoupravu Marija Obradović.

Zašto je Hrvatska pri dnu Europe?

Za građane Hrvatske, koji s frustracijom nemoćno prate razvoj događaja u okruženju, nameće se pitanje zašto smo završili na začelju EU ako je dogovoreno da će se cjepiva pravedno raspoređivati.

Epidemiolog Bernard Kaić kaže da se jedino logično objašnjenje može tražiti u vrsti cjepiva za koje se neka zemlja odlučila.

"Mi smo sve cjepivo koje smo dobili uglavnom već upotrijebili, međutim, ona nam jednostavno sporo dolaze", rekao je za Index Kaić.

"Brzina isporuke ovisi o tome koliko je koja zemlja naručila kojih cjepiva. Neke su možda manje položile na AstraZenecu i Johnson & Johnson, na koje se još uvijek čeka, a više na Pfizer i Modernu. Cjepiva koja se proizvedu za EU i isporuče se, dostavljaju se u udjelima u kojima su zemlje tih cjepiva naručile", objasnio je.

Četiri razloga za uspjeh Srbije

Srpski znanstveni novinar i urednik portala "Nauka kroz priče" Slobodan Bubnjević, koji prati teme vezane uz pandemiju, kaže da su u Srbiji svi oduševljeni i iznenađeni brzinom cijepljenja.

"Razlog za to vodstvo u brzini cijepljenja je prije svega činjenica da je cijepljenje u drugim zemljama Europe sporije nego što je bilo tko mogao očekivati", rekao je za Index.

"To što smo uspjeli u Srbiji nije toliko neobično koliko je čudno to što se slično ne događa u Europi", dodao je.

No također vidi četiri razloga koje smatra ključnom tajnom uspjeha Srbije.

"Jedan je svakako matematika. Naime, kada na tržištu cjepiva postoji tako velika potražnja, veća od ponude, onda mali, neovisni igrači mogu mnogo lakše namiriti svoje potrebe. Stoga su zemlje koje su nastupale pojedinačno i koje svoje potrebe mogu namiriti s nekoliko milijuna doza imale veću šansu da riješe svoj problem nego velike multilateralne organizacije kao što je EU, čijem tržištu trebaju na stotine milijuna doza. Njih nije tako lako ni ugovoriti, a još teže ih je dobiti od proizvođača koji ima ograničene mogućnosti. Nažalost, cijeli posao oko cjepiva na globalnoj razini nije odrađen baš kako treba. Sve se pretvorilo u svojevrsnu džunglu. Tu je Europa, koja je jako puno pridonijela razvoju cjepiva, propustila priliku da iskoristi svoj primat. Izrael je, s druge strane, slično kao i Srbija, kao također mali igrač osigurao svjetski primat u cijepljenju. No broj doza koje je on dobio usporediv je s onim koji su velike zemlje već iskoristile", pojasnio je Bubnjević.

Kao drugi ključan razlog za navedeni uspjeh navodi političku fleksibilnost koja je rezultat pozicije Srbije kao zemlje koja već niz godina suštinski ne pripada nijednom političkom bloku u međunarodnoj areni.

"Stjecajem okolnosti ta inače nezgodna situacija u ovom se slučaju pokazala kao korisna", ističe Bubnjević.

"Srbija je tu bila u poziciji da je mogla kupiti cjepiva od raznih proizvođača s raznih strana. To zemlje koje su članice većih asocijacija nisu mogle tako lako učiniti", pojasnio je.

Treći čimbenik je, kaže, to što je organizacija u Srbiji u ovom slučaju odlična, što nije uvijek slučaj na Balkanu.

"Organizacija je provedena jako kvalitetno. Sve se radi na temelju jednog softvera koji je dobar i omogućuje ljudima da se relativno lako prijavljuju. Dovoljni su elementarni podaci kao što su broj telefona i jedinstveni matični broj. Do sada nisam čuo nikakvih negativnih reakcija na sustav. No vjerujem da nema zemlje u Europi koja to ne bi mogla uspješno realizirati na tom nivou. Kada imate pristup cjepivu, sama organizacija ne bi smjela biti izazov nedohvatljiv za razvijeni svijet", kaže Bubnjević.

Kao četvrti, ali ne najmanje važan razlog, navodi jako dobar odaziv na cijepljenje.

"Ljude koji su bili skeptični prema cijepljenju iznenadilo je kada su već u prvim danima kampanje rušeni rekordi. Želja za cijepljenjem je ogromna. To je bitno drugačiji dojam od očekivanog koji su stvorili antivakcinalisti, koji su ranije bili jako glasni u medijima. Pokazalo se da su ljudi ipak donijeli racionalnu odluku, a vjerujem da će tako biti i u drugim zemljama. Ipak, to je pozitivno iznenađenje, a meni je, kao znanstvenom novinaru, posebno drago vidjeti da je racionalnost uspjela nadvladati antivakcinalistička i pseudoznanstvena razmišljanja kojih smo se naslušali po medijima", pojasnio je.

Red za cijepljenje u Srbiji

U Srbiji se cijepi tko se naruči

Očekivanje slabijeg odaziva vjerojatno je promijenilo izvorne planove provođenja cijepljenja po dobnim skupinama.

"Vlasti su očigledno očekivale manji odaziv pa su omogućile da se ljudi cijepe u skladu s iskazanom željom te da čak odaberu koje cjepivo žele. Ljudi su preko aplikacija odabrali koja cjepiva žele, iz čega su proizašle i neke statistike koje pokazuju preferencije stanovnika. One govore da ljudi imaju veliko povjerenje u Pfizer, međutim, najveće je u Sputnjik V. To se može objasniti na razne načine. Ne bih rekao da je ono samo rezultat nekih političkih sklonosti Rusiji. Mislim da su ljudi u Srbiji, među ostalim, reagirali na činjenicu da su zapadni mediji inicijalno kritizirali to cjepivo kao nesigurno, da bi se potom pokazalo da je učinkovitije od AstraZenecinog. Mislim da su ljudi registrirali taj obrat i zapamtili ga, prije nego da su u pitanju samo neka ideološka opredjeljivanja. No tog cjepiva trenutno još nema dovoljno kod nas jer se Rusija sada suočava s velikim interesom širom svijeta kako postoje zastoji s nekim zapadnim kompanijama. Mislim da je to racionalno ponašanje – jednostavno treba koristiti resurse koji stoje na raspolaganju. Besmisleno bi bilo odbacivati ih iz političkih razloga. Konačno, Sinopharmovo cjepivo vrlo je elegantno prošlo treću fazu ispitivanja, za razliku od Sinovacovog koje je imalo određenih problema", tumači Bubnjević.

Odobrenje kineskog i ruskog cjepiva nije politički potez neutemeljen u znanosti

Jedno od pitanja koje se nameće u ovoj priči jest kako je Srbija odobrila korištenje cjepiva na svojem teritoriju.

Bubnjević kaže da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) odobrila cjepiva nakon što je dobro istražila sve raspoložive podatke.

"Kinesko cjepivo sigurno ne bi moglo biti registrirano u Srbiji da nije uvjerljivo prošlo treću fazu kliničkih ispitivanja. Mada su ljudi na Balkanu po pravilu skeptični u domaće institucije, u Srbiji vlada veliko povjerenje u domaćeg regulatora – u javnosti se često navodi činjenica da ALIMS spada u 30-ak najstrožih agencija u svijetu. Duboko sam uvjeren da oni u ovako kritičnom trenutku ne bi ugrozili taj rejting", kaže Bubnjević.

Odjeljci za cijepljenje u Srbiji

Srbija bi mogla sama početi proizvoditi cjepiva

Premijerka Brnabić i predsjednik Aleksandar Vučić posljednjih su dana najavljivali da bi Rusija mogla pomoći Srbiji da sama počne proizvoditi cjepivo Sputnjik V u svojim tvornicama. Pema medijskim napisima, potrebna tehnologija i znanje za to trebali bi stići iz Moskve.

Bubnjević ipak smatra da je to nešto što neće ići jako brzo.

"Kao i Hrvatska, Srbija ima znanost na vrlo visokoj razini s obzirom na svoj mali geopolitički utjecaj. Zemlje koje su proizašle iz bivše Jugoslavije uspjele su očuvati znanstvenoistraživački sustav. Znanstvena zajednica u Srbiji tijekom pandemije je jako dobro surađivala s medicinarima. Mada je i u Srbiji bilo mnogih grešaka, razne stvari su dobro odrađene zbog suradnje sa znanošću. Međutim, razina istraživanja koja je potrebna za razvoj cjepiva u Srbiji nije dosegnuta, a teško da postoji ijedna manja zemlja koja bi sama mogla razviti cijelu novu tehnologiju cjepiva. No Ruska Federacija, za razliku od velikih zapadnih farmaceutskih kompanija, nudi Srbiji svoje već razvijeno cjepivo i sve što treba je da se ispune određeni standardi za proizvodnju. Na isti način Sputnjik V je ponuđen svima koji ga žele proizvoditi. Naš institut Torlak bi to u načelu mogao, no u praksi je pitanje može li se to realizirati za ovu konkretnu tehnologiju u kratkom roku. To je nešto što vrijedi na duge staze, no isto vrijedi i za druge zemlje", kaže Bubnjević.

Srbija trenutno nema dobru epidemiološku situaciju

Kampanja procjepljivanja u Srbiji važna je, između ostalog, i zbog toga što epidemiološka situacija ondje nije najbolja. Među ostalim, ondje je nedavno otkrivena prisutnost zaraznijeg britanskog soja virusa.

U Srbiji je od početka pandemije koronavirusom zaraženo oko 384.000 ljudi, a 3886 je umrlo od posljedica zaraze. Od subote u 15 sati umrlo je 20 ljudi, a među 7893 testirana uzorka u posljednja 24 sata potvrđeno je 1366 zaraza.

Zanimljivo je pritom da su mediji i javnost prilično skeptični prema ovim brojkama, odnosno da smatraju da bi u stvarnosti mogle biti značajno veće.

Unatoč tome, vlasti nemaju namjeru uvesti lockdown - kafići, restorani, teretane i slični objekti do daljnjeg ostaju otvoreni.

Je li odluka Kine geopolitička?

U nekim srpskim medijima nagađa se da bi odluka Kine da Srbiji pošalje milijun doza cjepiva mogla biti geopolitičke prirode.

Kina bi se tim potezom mogla pokazati Srbiji, ali i nekim drugim zemljama u Europi i svijetu, kao trgovinski sposobniji i pouzdaniji partner.

Neki analitičari ističu da Kina ima interese i angažman u više infrastrukturnih projekata od regionalnog značaja u jugoistočnoj Europi, među ostalim i u Hrvatskoj. Mediji također tvrde da sve više mladih Srba uči mandarinski jezik dok istovremeno slabi uvjerenje da će Srbija u dogledno vrijeme postati članica EU.