DOK SE SRBIJA pozicionirala kao europski predvodnik u cijepljenju protiv covida-19, uz bok Velikoj Britaniji, Hrvatska je ponovno na začelju Europe, a cjepiva i dalje stižu na kapaljku.

Podaci stranice Our World in Data pokazuju da je Hrvatska treća najlošija u EU po broju procijepljenih jednom dozom na 100 stanovnika (grafikon dolje).

Grafikon prikazuje procijepljenost u zemljama EU u usporedbi s Velikom Britanijom i Srbijom

Do kraja veljače u Hrvatsku je stiglo 315.870 doza cjepiva, a plan je da do kraja kvartala taj broj naraste na 742.527. No kako iz dana u dan, iznova i iznova u Hrvatskoj svjedočimo novim zastojima i odgodama u isporukama cjepiva te njihovim smanjenjima, teško je vjerovati da će se ovaj plan ostvariti.

Budući da u Hrvatskoj, prema podacima ZJZ Andrija Štampar, ima oko 832.000 starijih od 65 te da je do sada za cijepljenje prioritetne skupine - medicinskih djelatnika te djelatnika i štićenika domova za starije, ali i za brojne ''uglednike'' - potrošeno preko 100.000 doza, lako je izračunati da do kraja prvog kvartala neće biti dovoljno cjepiva ni da se cijepe svi stariji od 65 godina, osobito ne s dvije doze, a kamoli još i svi drugi rizični poput ljudi s kroničnim bolestima.

Drugim riječima, za očekivati je da ćemo ljeto dočekati, a da nam neće biti procijepljeni čak ni svi rizični.

Srbiji urednije stižu čak i AstraZeneca i Pfizer

Srbija, kako je već dobro poznato širom EU, stoji neusporedivo bolje. Zanimljivo je pritom da u nju urednije stižu čak i cjepiva kojih je naručila manje od Hrvatske, poput AstraZenece i Pfizera.

Podsjetimo, Hrvatska je naručila cjepiva u sljedećim količinama:

AstraZeneca/Oxford (adenovirusno vektorsko cjepivo) - 2.700.000 doza

Johnson & Johnson/Janssen (adenovirusno vektorsko cjepivo) - 900.000 doza

Pfizer/BioNTech (mRNA cjepivo) - 1.000.000 doza

Moderna (mRNA cjepivo) - 1.000.000 doza

Srbija je u listopadu potpisala predugovor s Pfizerom o isporuci 350.000 doza do kraja ožujka, dok je Hrvatska, kako smo naveli, naručila milijun doza.

Srbija je do sada dobila oko 90.000 doza cjepiva Pfizer i to točno na datume i u količinama u kojima je to najavio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, dok je Hrvatska, koja je naručila skoro tri puta više, dobila oko 156.000, dakle neproporcionalno manje kada se gleda narudžba te manje nego što je bilo obećano.

Kako teče dostava cjepiva i cijepljenje u Srbiji

Zanimljivo je u tom kontekstu izvješće koje smo dobili od srbijanske ambasade koje pokazuje organizaciju i tempo kojim Srbija nabavlja cjepiva i cijepi građane.

Masovno cijepljenje u Srbiji počelo je 19. siječnja. Građani se prijavljuju putem eUprave ili telefonski – putem kontakt-centra, nakon čega dobivaju poruku o terminu cijepljenja. Građani mogu izabrati cjepivo koje žele primiti, a dostupna su im: Pfizer, kineski Sinopharm, ruski Sputnik V i AstraZeneca. Dana 21. veljače u Srbiju je stiglo 150.000 cjepiva AstraZenece. Srbija je prva zemlja na Balkanu koja je dobila ovo cjepivo. Srbija je, uz Ujedinjene Arapske Emirate, treća zemlja koja na raspolaganju ima više od tri cjepiva. Prema broju cijepljenja na milijun stanovnika, druga je u Europi, nakon Velike Britanije, a prema broju cijepljenja drugom dozom na milijun stanovnika prva je u Europi. Nakon Srbije slijede Malta i Island. Srbija na milijuna stanovnika ima 181.000 cijepljenih (do 5. ožujka procijepljeno je preko 20% građana).

Srbija je 5. zemlja u svijetu kada je riječ o broju cijepljenih građana na 1.000.000 stanovnika, nakon Izraela, Sejšela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Velike Britanije (Srbija je 25. veljače pretekla SAD). U apsolutnim brojevima Srbija ima više dva puta cijepljenih građana nego što to zajedno imaju Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Bugarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Srbija je uvjerljivo prva u regiji po broju cijepljenja na milijun stanovnika, a slijede je Rumunjska, Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Bugarska i Albanija", stoji u mailu srbijanske ambasade koji su prije nekoliko dana dobili mediji.

U nastavku maila detaljno su nabrojali sve datume isporuka.

"Srbija je potpisala ugovore za nabavu 12.332.200 cjepiva, od čega je do kraja veljače stiglo oko 2 milijuna. U Srbiji je obavljeno 1.375.872 cijepljenja, a više od 500.000 ljudi dobilo je dvije doze", stoji, među ostalim, u dugačkom mailu.

Kontejneri za cijepljenje u Srbiji

Hrvatska je uglavnom dobila svoj dio cjepiva

O raznim mogućim razlozima zaostajanja EU i Hrvatske u nabavi cjepiva već smo pisali na Indexu.

Prije svega problem je u tome što je EU golemo tržište za koje nije lako isporučiti sve naručene doze. EU je do sredine veljače ukupno naručila 2.6 milijardi doza cjepiva. Od svakog od odobrenih proizvođača naručene su na stotine milijuna. EU je do sada dobila 47.230.325 doza cjepiva. Budući da ima 447.7 milijuna stanovnika, to je količina koja je dovoljna da se jednom dozom procijepi oko 10% stanovništva njezinih članica. Naravno, sve cjepivo koje je stiglo još nije iskorišteno, a dio je upotrijebljen za procjepljivanje drugom dozom.

Hrvatska dobiva svoje narudžbe onim tempom kojim stižu u EU u onim udjelima koje je naručila. Primjerice, budući da je naručila puno cjepiva od kompanija AstraZeneca i Johnson&Johnson, a da je njihova registracija u EU kasnila, Hrvatska je cjepiva do sada dobivala s kašnjenjem i u manjim količinama.

Prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), procijepljenost prvom dozom u EU uglavnom ne varira jako od zemlje do zemlje – kreće se između 3.5% u Bugarskoj do 12.6% u Malti. U Hrvatskoj je do sada cijepljeno oko 5% stanovništva. Prosjek cijepljenja prvom dozom u EU je 6.4%, a Njemačka je do sada cijepila oko 5.9% svojih građana. To je uglavnom u skladu s obećanjem Europske komisije da će cjepiva biti pravedno raspodjeljivana prema broju stanovnika.

Srbija je s druge strane do sada cijepila više od 18% svojeg stanovništva.

Samostalni igrači prolaze bolje

Države koje na tržištu cjepiva nastupaju kao samostalni igrači imaju određenu prednost jer naručuju po nekoliko stotina tisuća ili milijuna doza cjepiva od jednog proizvođača, ovisno o brojnosti svoje populacije. To je svakoj kompaniji relativno lako za isporučiti, a one si time osiguravaju širenje na nova tržišta. Tu se može povući usporedba s majstorom koji odlazi obaviti neki posao u neku novu kuću, iako nije dovršio posao u prvoj koji je već započeo, a koji mu je dijelom već plaćen – onaj prvi mu je siguran, a novi mu uvijek dobro dođe.

Također, samostalni igrači mogu ponuditi nešto više novca po dozi cjepiva, a osim toga za kompanije je to svjež novac, dok je isporučivanje velikim ulagačima barem dijelom odrađivanje dugova za ono što je uloženo još u fazi razvoja cjepiva.

Posebni dogovori i geopolitičke igre utjecaja

Neke zemlje, poput Izraela, sklopile su vrlo povoljne ugovore s pojedinim dobavljačima poput Pfizera. Izrael je za Pfizera kampanju cijepljenja provodio na takav način, uz takvo podrobno praćenje podataka, da je ona kompaniji poslužila kao studija i potvrda kvalitete cjepiva.

Srbija je pak u ovoj situaciji dobro iskoristila svoj geopolitički položaj neovisnosti o EU s jedne strane te dobrih diplomatskih odnosa s Rusijom i Kinom s druge. Srbijanski mediji naveliko pišu o tome kako je Kina svojom ponudom velikih količina cjepiva Srbiji očito povukla potez koji je predstavlja kao zainteresiranog partnera u regiji.

EU je sklopila loše ugovore

Veliki problem u cijeloj priči su i loši ugovori koje je s proizvođačima sklopila EU.

Jedna od ključnih razlika među ugovorima koje su sklopile Velika Britanija i EU jest u njihovoj veličini i preciznosti – dok ugovor EU sadrži samo 18 članaka na 34 stranice, sporazum Velike Britanije ima 31 članak na 46 stranica.

Primjerice, za razliku od ugovora EU, britanski ima dodatni članak (13.2.9) koji kaže da AstraZeneca "neće sklopiti nikakav sporazum s bilo kojom stranom vladom, donatorskim fondom ili trećom stranom koji bi po svojim uvjetima bio u sukobu s AZ-ovom obavezom iz ovog sporazuma ili koji bi bio takav da bi se razumno moglo očekivati da bi mogao spriječiti AZ da izvršava svoje navedene obaveze."

Tu je ključno da je AstraZeneca već vidjela da njezine obaveze prema EU, koje su potpisane dan ranije, neće utjecati na njezin sporazum s Velikom Britanijom.

Nadalje, ugovor s EU temelji se na "predviđenom vremenskom rasporedu", dok britanski, sasvim suprotno tome, točno opisuje postupak koji jamči pravodobnu isporuku doza. Ovaj postupak temelji se na "preliminarnom kalendaru".

Također, dva ugovora bitno drugačije definiraju cijene. U oba se cijene temelje na "troškovima sirovina". No dok ugovor EU sadrži fiksnu vrijednost, britanski je ne sadrži - on je fleksibilan tako da je AstraZeneca imala mogućnost povećati cijenu u slučaju da su nastali nepredviđeni troškovi. Naravno, to je za kompaniju povoljniji uvjet.

Zanimljivo je da se u konačnici dogodilo da je EU, kao jedan od najbogatijih blokova na svijetu, škrtario s cijenama dok su neke značajno siromašnije zemlje platile više kako bi izbjegle plaćanje puno veće cijene urušavanja gospodarstva.

Konačno tu je i vrijeme potpisivanja ugovora. Primjerice, Velika Britanija i AstraZeneca imale su sporazum već u svibnju, a on je na kraju potpisan samo dan nakon ugovora s EU.

SAD, Velika Britanija i EU naručile približno istu količinu cjepiva po broju stanovnika

SAD, Velika Britanija i EU naručile su približno isti broj doza cjepiva po glavi stanovnika, više od pet doza po stanovniku. No ubrzanim postupkom odobravanja, odabirom nekih proizvođača nauštrb drugih, a u slučaju Velike Britanije i SAD-a i investiranjem unaprijed kako bi se kompanijama pomoglo u razvoju i pojačavanju proizvodnih kapaciteta, London i Washington bili su u startu brži od Bruxellesa.

Ukupno su Velika Britanija i SAD unaprijed potrošile oko sedam puta više po stanovniku za razvoj, nabavu i proizvodnju nego EU, pokazuju podaci Airfinityja, londonske analitičke kompanije. Iako brojke uključuju različite vrste financiranja i možda nisu sasvim usporedive, podaci ukazuju da su zemlje EU trebale bolje i ranije koristiti svoju gospodarsku moć kako bi financirale nadogradnju tvornica i dobavljače sirovina za cjepiva, smatra Rasmus Bech Hansen, direktor Airfinityja, a prenosi FT.

"Stvari nisu jednostavne, ali mislim da u pandemiji postoje posebne okolnosti. Sve je pitanje kompromisa, a ključan je i tajming; tjedni i mjeseci puno znače", rekao je Bech Hansen.

EU je sporije odobravala cjepiva

Europska unija bila je također sputana sporijim regulatornim odobrenjima. Vodeće cjepivo Pfizer u Velikoj Britaniji je odobreno 2. prosinca, u SAD-u 11. prosinca, a u EU tek 21. prosinca. Washington i London skratili su proces izdavanjem hitnih odobrenja za uporabu, a nacionalne vlade preuzele su dio rizika od odgovornosti za proizvod umjesto proizvođača.

EU je kasno prihvatila i revolucionarnu mRNA tehnologiju koja stoji iza cjepiva. Velika Britanija i SAD naručile su dodatne količine Pfizerova cjepiva u roku od nekoliko tjedana nakon ohrabrujućih rezultata ispitivanja u srpnju. Bruxelles nije sklopio dogovor sve do studenoga.

EU je sklopila dogovore oko isporuke dvije milijarde doza od osam proizvođača te je objavila kako od dobavljača očekuje da će od travnja uvelike povećati isporuke članicama. Trenutno ima narudžbe za 760 milijuna doza kod Pfizera i Moderne, no samo 355 milijuna bit će sigurno isporučeno prije rujna.

SAD ima oko 330 milijuna stanovnika i naručio je oko milijardu doza uz opciju za narudžbu još 1.2 milijarde. Do srpnja bi SAD trebao dobiti 200 milijuna doza od Pfizera i 200 milijuna od Moderne, no polovica Pfizerova cjepiva možda neće stići do lipnja ili srpnja.

U Velikoj Britaniji živi 67 milijuna ljudi, a vlada je ubrzala cijepljenje Pfizerovim i AstraZenecinim cjepivima. Zasad nisu objavljeni detalji o rokovima za buduće isporuke. AstraZeneca je rekla kako radi na tome da ispuni cilj i do kraja godine isporučuje dva milijuna doza tjedno, no brojke će vjerojatno varirati iz tjedna u tjedan.

Europska unija mogla bi profitirati od povećane ponude krajem godine, kad američka kompanija Moderna poveća svoju proizvodnju. EU je naručila 160 milijuna doza, dok je Velika Britanija kupila samo sedam milijuna. Europski dužnosnici nadaju se da će se njihova strategija umjerene kupnje različitih cjepiva isplatiti s vremenom, kako se bude pojavljivalo sve više cjepiva.