HDZ JE OSVOJIO vlast u svih pet županija Slavonije i Baranje. U Vukovarsko-srijemskoj, istina, tu pobjedu treba potvrditi u drugom krugu. No, s obzirom na postotke, vjerojatno je da će i ondje na županijskoj razini vlast (opet) pripasti HDZ-u.

Iako je cijeli taj kraj zbog lošeg upravljanja postao simbolom iseljeništva i neiskorištenosti prirodnih resursa, stanovništvo uporno i dalje bira vlast koja je direktno odgovorna za takvo stanje.

Godinama pišemo kako je diljem ravnica sve više napuštenih kuća, da se posao ne može naći ni uz najbolju volju, povremeno prenosimo svjedočanstva mladih koji ne vide razloga da ostanu tu gdje su se rodili.

Starci, pak, u velikom broju jedva spajaju kraj s krajem preživljavajući od skromnih mirovina, bez mogućnosti da stave svoje domaće proizvode na tržište.  

Sve se to događa na plodnom tlu koje ima potencijala da generira izvoz, a umjesto toga država uvozi više hrane nego ikada.

Zahvaljujući HDZ-u, u manje od 10 godina Slavonija je ostala bez tri Vukovara

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, pet županija istočne Hrvatske 2011. godine imalo je 626.477 stanovnika, a 2019. godine bilo ih je 550.057, što znači da smo u tom periodu izgubili 76.420 stanovnika.

Odnosno populaciju dovoljnu da napuni tri Vukovara. 

Iduće četiri godine HDZ će vladati u Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Najvjerojatnije i u Vukovarsko-srijemskoj.

Gradonačelnike i načelnike imaju u Vinkovcima, Antunovcu, Belom Manastiru, Đakovu, Našicama, Osijeku, Garčinu, Vrpolju, Kutjevu, Lipiku, Požegi, Pakracu, Pleternici i mnogim drugim mjestima. 

Pola hrvatskih iseljenika je iz pet slavonskih županija

Zanimljivo je da SDP u Osječko-baranjskoj županiji nije uspio prikupiti ni potpise za kandidaturu župana, a o malim strankama da i ne pričamo. Tu i tamo na lokalnoj razini zabljesne koji nezavisni kandidat, ali HDZ ima nedvojbenu prevlast.

Faktograf je nedavno pisao kako statistika jasno pokazuje da ljudi najbrže iseljavaju iz županija u kojima vlada HDZ. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, polovica iseljenih je iz pet slavonskih županija. One su ujedno i najsiromašnije ako gledamo po BDP-u.

Tri puta teže se živi u Slavoniji nego u Zagrebu

Prema podacima HGK, na razini Hrvatske BDP po stanovniku iznosi 91.856 kuna. Samo u Gradu Zagrebu on je 155.541 kunu, dok je u slavonskim županijama tri puta manji.

U Virovitičko-podravskoj je, primjerice, 48.080 kuna. U Požeško-slavonskoj županiji iznosi 49.604 kune, u Brodsko-posavskoj 49.885 kuna, u Vukovarsko-srijemskoj 52.026 kuna. Jedina odskače Osječko-baranjska županija gdje je BDP per capita 67.657 kuna.

Projekt za spas Slavonije otišao u ruke HDZ-ovih financijera i sinova moćnika

Tu je i famozni Projekt Slavonija. Njime se otvorila mogućnost da stanovnici povuku bespovratna sredstva i da taj kraj ponovno zaživi, no pravi, veliki iznosi odlazili su poduzetnicima bliskima HDZ-u i stranačkim donatorima. 

Sinovi Franje Lucića dobili su 14 milijuna kuna za farmu muznih krava, kum Tomislava Tolušića povukao je 1.4 milijuna kuna, njegov bivši suradnik Mario Čaljkušić čak 13 milijuna kuna za svoj OPG. 

Marko Pipunić i Mirko Ervačić, financijaši HDZ-a i osobe za koje Jutarnji list piše da su najbogatiji Slavonci, zajedno su povukli 160 milijuna, a ova lista je toliko duga da je nema smisla cijelu navoditi. 

Razloga zašto istok Hrvatske nije trebao glasati za HDZ ima, kako vidite, na pretek. I ne treba ih dalje tražiti. 

Zato smo radije pokušali saznati što to glasače tjera u naručje zlostavljaču.

Puhovski odgovara na pitanje zašto Slavonci uporno biraju vlastitu propast

Političkog analitičara Žarka Puhovskog upitali smo zašto Slavonci uporno biraju vlastitu propast.

Matija Habljak/PIXSELL

1. Zbog privremenih EU fondova ljudi misle da su se stvari trajno popravile 

"Prvo, neke su se stvari u zadnje dvije godine počele pomicati i to je stvorilo privid da se nešto događa, a onda je to maksimalno iskorišteno za izbornu propagandu. Nije puno, ali čovjeka veseli - dakle, bilo je stvari u koje su investirali europski fondovi i onda je dio ljudi to prihvatio kao sliku promjene.

2. Glasači oporbe su se odselili

Drugo, otišli su uglavnom ljudi koji su bili politički dalje od vlasti. Time je postotak onih koji podržavaju vlast automatski povećan.

3. SDP je na respiratoru, nema prave opozicije

I treće, SDP, kao prva alternativna snaga, u lošem je stanju u Hrvatskoj, a u katastrofalnom stanju u Slavoniji i Baranji. Raspala se Glavaševa konstrukcija i to je onda dovelo do ove situacije, ovako grubo govoreći", odgovara Puhovski, dodajući da je svakako dijelom krivo i reduciranje mogućnosti izbora biračima.

Na pitanje je li jedan od razloga zašto je HDZ pobijedio taj da se u ovim mjestima štuje tradicija glasanja za tu stranku, Puhovski objašnjava:
"Naravno da tu ima transgeneracijskih razloga, djed je za njih glasao, baba je glasala, tata je glasao... Taj patrijarhalni element kod HDZ-ovih glasača uvijek djeluje."

Politolog Gjenero navodi drugačije razloge zašto Slavonci biraju svoju propast  

Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konzultant, smatra da se ne može govoriti o tome da su ljudi u Slavoniji zatucani ili da ih netko prisiljava glasati za HDZ.

"Glupo bi bilo reći da su ljudi tamo zatucani jer nisu, glupo bi bilo reći da su pod strašnim pritiskom lokalne organizacije jer netko drugi danas obavlja te snažne pritiske. Sad, nažalost, u Zagrebu vidimo koliko su na nacionalnoj i lokalnoj razini snažni radikalni mediji koji promoviraju sulude političke ideje i koncepte, a vjerujte da je u Slavoniji, ustvari, pritisak koji ide protiv HDZ-a puno snažniji", poručuje Gjenero.

Gjenero smatra da Slavonija i Baranja biraju HDZ iz sljedećih razloga:

1. Birači su konzervativni 

"U tom dijelu zemlje i dalje su vrlo snažne posljedice rata i povezanost s temeljno patriotskim ili, u nekim slučajevima, nacionalističkim idejama uz koje ljudi vezuju dominantnu političku stranku.

2. HDZ je uspostavio dominaciju

Drugi razlog je praktični, a to je da je HDZ stranka koja je razvila najveću infrastrukturu, prva ušla u neka područja i ondje uspostavila dominaciju.

3. Opozicija je još gora

Zadnja stvar koja HDZ u Slavoniji čini poželjnijim je ta da je opozicija puno gora. U Slavoniji, osim kad je HDZ tamo vodio Željko Malević, koji je bio sposoban, i sjajni župan u Osječko-baranjskoj županiji, profesor Bognar, uglavnom je suprotna strana HDZ-u ono što je nekad predstavljao Branimir Glavaš, a danas predstavlja Miroslav Škoro ili, još gore, Ivan Penava.

To su ekstremni nacionalistički radikali, zagovornici politike koju danas nazivamo politikom iliberalne demokracije, ljudi koji uspostavljaju autoritarni, isključujući sustav u područjima gdje vladaju, visoku kontrolu i snažnu dominaciju nad svim sferama života. U takvim okolnostima se HDZ čini kao melem na ranu i to je dodatni razlog zašto on tamo jača", odgovara Gjenero.

Kaže da ne treba poistovjetiti HDZ na lokalnoj s HDZ-om na nacionalnoj razini

Navodi primjere kako je HDZ na lokalnoj razini ponekad značajno drugačiji od onog na državnoj.

"HDZ u Slavoniji je organizacija koja ima puno problema, ali ima i atipičnih priča. Tu je primjer izvrsnosti, općina Lovas, mjesto koje je možda i najgore stradalo u ratu. Imali ste nekog načelnika, a sada općinu vodi njegova žena i ti ljudi nisu bili lopovi i temeljno su racionalni.

U to područje je ulazio veliki novac donatora, a oni su samo provodili projekte, nisu krali i doista su investirali novac koji su dobili u dobrobit sugrađana. Stvorili su sredinu netipičnu za zajednicu, s visokim stupnjem komunalne uređenosti, s velikom zaposlenošću, odličnom situacijom što se tiče i natalitetne politike i poticanja ljudi da ostanu, i ta gospođa je sada dobila izbore, a da nije imala protukandidata. To nije tipičan primjer, ali i to je HDZ u Slavoniji. Ljudi koji su u toj stranici prije svega samo zato što je prva došla. I zato što ima egidu patriotske stranke", zaključuje Gjenero, dodajući da je promijenio pogled na lokalnu politiku susrećući se ondje s ljudima koji ne odgovaranju shemi iz centralne politike. Povlači i paralelu s Osijekom. 

"U Osijeku je HDZ došao na vlast pogurancem tipičnog liberalno-demokratskog političara Ivice Vrkića koji je dva mandata spašavao Osijek od glavaševskog radikalizma, normalizirao tu sredinu i grad učinio, ako ne uspješnim, onda barem puno manje neuspješnim nego što ga je zatekao. Uredio je grad, sredio elementarne odnose i procijenio je da je garancija nastavka takve politike HDZ, a ne Domovinski pokret i meni se čini da je stari lisac u ovom slučaju bio u pravu", objašnjava Gjenero.

Demograf Šterc smatra da Slavonci glasaju za HDZ jer su stari

Demografu Stjepanu Štercu postavili smo pitanje može li se u njegovu resoru pronaći razlog zašto Slavonija bira HDZ. 

"Nisam analizirao, ali korelacija je jednostavna. Tko se seli? U pravilu u migracijama sudjeluje mlađe stanovništvo. Iseljavaju se obitelji s djecom, u Slavoniji bilježimo nestanak velikog broja učenika, ali i mladih koji su željni i nositelji promjena, pa sada tamo prevladava uglavnom starija populacija i ona nije sklona promjenama, tako da je ta zakonitost jasno uočljiva već iz demografskih struktura", spremno će Šterc. 

Iseljavanja su stala zbog korone, ali ljudi i dalje umiru, a djeca se ne rađaju

Analizirao nam je zadnjih pet godina demografije Slavonije i Baranje. 

"Budući da se nalazimo u drugoj godini virusne krize, iseljavanja su malo stala. Bilježimo i ponešto povrataka jer su u Europi najprije bez posla ostali stranci i vraćaju se u sigurnost doma. Ali u Slavoniji nemamo samo pitanje iseljavanja nego i velikog prirodnog pada stanovništva, odnosno imamo više umrlih nego rođenih. To je najgori pokazatelj, bilježimo smanjivanje broja učenika i starenje populacije. Ti su problemi ostali bez obzira na to što je iseljavanje zbog korone posustalo. A iako je iseljavanje počelo iz velikih gradova, Slavonija je vodeća kad se gleda broj stanovnika u odnosu na broj iseljenih. 

Branja se prazni pet puta brže od ostatka države

Zagreb, recimo, ima pozitivnu unutrašnju migraciju, onamo doseljavaju ljudi iz ostalih hrvatskih gradova, pa tako nadoknađuju gubitke, ali Slavonija to nema. Iseljavanje je puno veće nego što ga bilježi službena statistika. 

U zadnjih osam, devet godina gubimo između sedam i osam tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, a u nekim sredinama, kao što su Banovina i Obrovac, izgubljeno je u tih osam godina preko 40 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola. To su nevjerojatni pokazatelji koji bi trebali apsolutno svakoga zabrinuti", podvukao je demograf. Iz ovih brojki može se zaključiti kako se Baranja prazni pet puta brže nego ostatak države.

Za 40 godina Hrvatska bi mogla imati tri milijuna stanovnika 

Šterc iznosi još alarmantnih podataka.

"Prošle godine u Hrvatskoj je umrla 21.000 više ljudi nego što ih se rodilo, a prema podacima Ministarstva uprave i pravosuđa, imali ste 23.000 više umrlih nego rođenih. To je nevjerojatan podatak. I sad napravite projekciju za pet do deset godina.

To su strašne brojke na koje nema reakcije. To je stanovništvo koje se doslovno gubi. Oni koji su se iselili i dalje mogu biti dio populacije Hrvatske, mogu sudjelovati u radu države, ali ovo je nešto sasvim drugo. Slavonija, cijela ta regija, svih tih pet županija, one sudjeluju u gotovo četvrtini tog podatka", poentira Šterc.

Hrvatska je 2019. godine pala ispod četiri milijuna stanovnika. Bude li svake godine gubila od 21 do 23 tisuće stanovnika, za 40 godina lako će pasti na tri milijuna.

Za 80 godina na dva milijuna. Za 120 na milijun. Za 160 na nula. Ako ovako nastavimo, neće imati tko prehranjivati HDZ.