HRVATSKU smo zadnjih nekoliko desetljeća naviknuli gledati na začelju Europe po brojnim parametrima. U posljednje vrijeme na tom začelju svrstala se po procijepljenosti, brojevima novozaraženih i umrlih.

Unatoč tome što su nabavljene dovoljne količine cjepiva da se procijepe svi stanovnici, u Hrvatskoj je, prema stranici Our World in Data, procijepljeno samo 45% ukupnog stanovništva, dok je primjerice u Danskoj procijepljeno čak 76%.

Ključni čimbenici povezani s kolebljivošću prema cijepljenju

Budući da je stjecanje kolektivnog imuniteta na SARS-CoV-2 glavni preduvjet za vraćanje normalnijem životu, znanstvenici su tijekom pandemije proveli brojna istraživanja utjecaja različitih socijalnih, bihevioralnih, kulturnih i drugih čimbenika na kolebljivost prema cijepljenju. No neka istraživanja o stavovima prema cijepljenju rađena su i prije pandemije covida-19.

Primjerice, ugledni američki nestranački trust mozgova Pew Research otkrio je zanimljive korelacije između niza različitih čimbenika i nesklonosti cijepljenju među Amerikancima. Njegovo istraživanje pokazalo je da na kolebljivost, između ostalog, utječu: dob (mlađi su kolebljiviji od starijih od 65), etnička pripadnost (azijati su najmanje kolebljivi, a crnci najviše), religioznost (ateisti su najmanje kolebljivi, a evangelički protestanti najviše), politička pripadnost (konzervativci su više kolebljivi, a liberali manje), socioekonomski status (bogatiji su skloniji cijepljenju od siromašnih).

O jednom drugom, sličnom istraživanju Pew Researcha već smo opširnije pisali na Indexu.

> Koji profil ljudi ima nisko povjerenje u cjepiva u svijetu i Hrvatskoj?

U njemu je Pew utvrdio da također postoji jaka povezanost između nepovjerenja u cjepiva i nepovjerenja u vlasti te da kolebljivost značajno ovisi o stupnju obrazovanja.

Također, jedno veliko istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior, and Immunity pokazalo je da su ljudi koji odbijaju cijepljenje u prosjeku manjih kognitivnih sposobnosti.

U prilog gore navedenom govori i tablica (dolje) u kojoj se prilično jasno vidi korelacija između cijepljenja i čimbenika koji su inače međusobno povezani - razina obrazovnih postignuća, BDP-a po glavi stanovnika i indeksa percipirane korupcije.

Sve zemlje koje imaju višu procijepljenost od Hrvatske imaju također i viši BDP po glavi stanovnika, bolje rezultate na testovima PISA i nižu percipiranu korupciju. Obratno vrijedi za zemlje koje su slabije procijepljene.

Začarani krug čimbenika

To je za očekivati. Naime, razvijenije države više ulažu u kvalitetu obrazovanja, a ona se, među ostalim, očituje u uspjehu 15-godišnjaka na testovima PISA. Hrvatska je u tom pogledu već godinama ispod europskog prosjeka.

Stupanj obrazovanja važan je ljudski potencijal koji omogućuje znanstvena istraživanja i inovacije te razvoj sofisticiranih tehnologija i industrije koje pak rezultiraju višim BDP-om po glavi stanovnika.

U gospodarski uspješnim i uređenim zemljama uglavnom je i indeks percipirane korupcije niži. Povjerenje ljudi u vlasti u velikoj mjeri ovisi o tom čimbeniku.

Kako smo već naveli, neki od ključnih čimbenika koji utječu na kolebljivost prema cijepljenju su razine obrazovanja, socioekonomski status i povjerenje u vlasti. Stoga ne treba čuditi da su zemlje najuspješnije u cijepljenju istovremeno bolje od Hrvatske i po rezultatima PISA testova, i po BDP-u i po indeksu percipirane korupcije.

Naravno, na svaki od uspoređenih čimbenika utječu i brojni drugi faktori tako da korelacija nije savršeno precizna.

U tablici gore predstavljeni su udjeli cijepljenih u ukupnoj populaciji, rezultati testova PISA po plasmanu zemlje (što je broj manji, to je uspjeh mladih veći), BDP u američkim dolarima i indeks percipirane korupcije prema plasmanu zemlje (što je broj veći, to je zemlja korumpiranija).

Zemlje su poredane po procijepljenosti. Radi usporedbe odabrali smo neke od najprocjepljenijih zemalja te neke koje su po tom čimbeniku slabije od Hrvatske.

Bilo bi za očekivati da se hrvatski građani i vlasti ravnaju prema državama koje su po svim važnim parametrima uspješnije od nas. No, nažalost, kako vidimo, to se ne događa ni u slučaju cijepljenja.