KAKO se bliži 2022. godina, Zapad pokušava predvidjeti sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina na složenoj geopolitičkoj šahovskoj ploči i pritom priprema agresivni paket sankcija ako se Putin odluči na još jedno otimanje teritorija u Ukrajini.

Napetosti su sada na najvišoj razini od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala "male zelene čovječuljke" u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost. No, Putin ne mari za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i može vući sljedeće poteze, piše CNN.

Europa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. A s obzirom na to da 40 posto uvoza plina u Europsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima diljem kontinenta.

Putinova igra je SSSR 2.0

Putinova igra je SSSR 2.0, koji dolazi gotovo 30 godina od dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi stižu u delikatnom geopolitičkom trenutku, sa strahom Zapada od invazije na Ukrajinu, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Europi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači s mjesta glavnog pregovarača EU i zabrinutosti zbog konfuzne vanjske politike američkog predsjednika Joea Bidena.

Ako sumnjate u Putinove planove da vrati vrijeme unatrag, samo pročitajte njegov esej s više od 5000 riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije s Majkom Rusijom. Ili uzmite u obzir njegove odvažne zahtjeve u petak za vetom na to tko se pridružuje NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila NATO-u nakon 1997. godine.

Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog autokrata. U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. rujna i 5. prosinca, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, Putin je nagomilao desetke tisuća vojnika i teškog naoružanja oko 50 kilometara od ukrajinske granice. Izvješća američkih obavještajnih službi upućuju na gomilanje do 175.000 vojnika, dovoljno za brzi i trenutni upad.

Još jedno otimanje povećalo bi teritorij zauzet 2014. kada je Rusija protuzakonito anektirala Krim i poslala borce koje podržava u industrijaliziranu istočnu regiju Donbas u Ukrajini.

Hibridni rat

S toliko vojne snage Putin bi mogao ciljati na kopnenu poveznicu između same Rusije i Krima, potez koji bi dijelom mogao biti osmišljen kako bi se oslobodili vodni resursi koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada zadovoljavao 85 posto potreba za vodom na ovom poluotoku.

Postupci Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je bila angažirana u hibridnom ratu sa Zapadom, uključujući hakiranje jednog od najvećih američkih cjevovoda, širenje dezinformacija o cjepivima protiv koronavirusa, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranom teritoriju. Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom sklopivši vojni savez s čovjekom koji se često naziva "posljednjim diktatorom Europe", bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren potporom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući protivnike, natjeravši Ryanairov mlažnjak s političkim protivnikom na njemu na prinudno slijetanje i poslavši migrante prema granici s Europskom unijom.

Ipak, tek u četvrtak, europski čelnici odgovorili su na Putinovu taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući ga gurnuti prema pregovaračkom stolu. To bi mogao biti znak da se Europska unija boji da bi, čak i ako ne potpiše nove oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije, Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem isporuke plina.

Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe, rekao je za CNN da je njegova zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije učinkovito zaštićene unosnim ugovorima s oružanim snagama i obavještajnim agencijama. Rusija je vjerojatno vidjela utjecaj oštrih zapadnih sankcija na Iran iz 2018. i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako to znači suspenziju iz međunarodnog platnog sustava SWIFT.

Strah i kohezija

Možda ne slučajno, Rusija i Kina ovog su tjedna najavile zajednički rad na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom financijskom sustavu i ograničila transakcije u američkoj valuti.

Kod kuće, Putin je razmahao moć države kroz strah i koheziju, uglavnom zabranom organizacija civilnog društva, zatvaranjem istaknutih protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strana veleposlanstva.

Koliko je alata ostalo u diplomatskom arsenalu Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ipak postoje: zabrana putovanja Rusima, blokiranje višemilijunskih nekretninskih poslova koji su London i Miami pretvorili u igrališta bogatih Rusa, čak i trenutno protjerivanje ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim izravnog vojnog sukoba.

Jasno je da videorazgovori s Bidenom i prijetnje europskih čelnika o "ozbiljnim posljedicama" neće odvratiti Putina. Budući da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad mora naglasiti bol koja čeka Putina ako odluči povući sljedeći korak. Nedostatak odlučnosti, bilo u diplomaciji, na bojnom polju ili na šahovskoj ploči, nikad nije dobitna strategija.