ANTE SAMODOL, bivši šef Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), koja nadzire financijska tržišta, u razgovoru za Index naglasio je kako je zakon u slučaju afere HNB-a, odnosno masovnog trgovanja zaposlenika vrijednosnicama banaka koje HNB ujedno i nadzire, vrlo jasan.

Naime, Samodol ovdje podsjeća na zlouporabu povlaštenih informacija koja je definirana u Kaznenom zakonu te tvrdi - ne samo da su zaposlenici u tom slučaju insajderi koji imaju povlaštene informacije već kaže da su oni superinsajderi koji izravno utječu na kreiranje monetarne politike. 

No, krenimo redom. 

>> EKSKLUZIVNO Šefovi HNB-a trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru

Uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg klirinškog i depozitarnog društva (SKDD) došli smo do saznanja kako je u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB.

HNB-ovci masovno trgovali vrijednosnicama banaka koje nadziru

Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna. Iako Europska središnja banka strogo zabranjuje svojim zaposlenicima trgovanje svim vrijednosnicama financijskih institucija, HNB-ovci su masovno trgovali na burzi. 

Na početku smo upitali Samodola je li ga iznenadilo da je bilo trgovanja vrijednosnicama banaka koje nadziru, i to u tolikom obujmu.

"Kada bih rekao da nisam iznenađen, jesam, a opet, kad bih rekao da jesam, nisam. Ipak, kad se sve ovo pročita, kako se Hanfin parnjak zadužen za nadzor banaka pravda institucionalno i pojedinačno, čovjeka jednostavno rastuži razina odgovornosti", kaže na početku razgovora Samodol za Index. 

Samodol: Ne da su oni insajderi, nego su superinsajderi

Samodol je bio na čelu Hanfe pet godina, ostao je zapamćen po beskompromisnom stavu, no na kraju ga je smijenila politika jer je htio penalizirati tada neprikosnoveni Agrokor i Ivicu Todorića.

Zanimalo nas je što je, po njegovom mišljenju, najviše sporno u trgovanju zaposlenika i šefova HNB-a vrijednosnicama banaka.

"Ključna stvar je u činjenici da je HNB supervizor banaka, ali isto tako provodi monetarnu politiku kojom može izravno utjecati na financijski položaj banke, u ovom slučaju izdavatelja vrijednosnica u koje ulažu zaposlenici HNB-a. Za razliku od Hanfe koja je puki policajac na tržištu kapitala i nema instrumente monetarne politike, HNB ima dvostruku moć.

Drugim riječima, kad zaposlenik HNB-a, a naročito član Savjeta HNB-a, kupi neki vrijednosni papir od banke, može npr., unatoč utvrđenim nepravilnostima u poslovanju banke, staviti svoj financijski interes ispred zakona i tako propustiti djelovati po zakonu, a sve da bi sačuvao svoj ulog u dionice ili obveznice.

Zapravo, zaposlenici središnje banke ne samo da imaju povlaštene informacije pa su insajderi već zbog ovlasti provođenja monetarne politike postaju superinsajderi", ističe Samodol u razgovoru za Index. 

"U kontekstu trgovanja nema razlike u obveznici i dionici "

Kako smo jučer napisali o aferi koja je razotkrila HNB, vrh te institucije brani svoje šefove tezom da je po Zakonu o HNB-u njihovim šefovima dozvoljeno trgovanje obveznicama banaka, ali ne i dionicama. Primjerice Sandra Švaljek, aktualna zamjenica guvernera, trgovala je obveznicama. 

Valja naglasiti kako Europska središnja banka ne čini razliku između obveznice i dionice, već zabranjuje svim svojim zaposlenicima, a ne samo šefovima, trgovanje bilo kojim vrijednosnim papirom banaka, odnosno i obveznicama i dionicama. Samodol u razgovoru za Index ističe kako nema razlike između obveznice i dionice u kontekstu trgovanja vrijednosnim papirima za članova HNB-a. 

"Pročitao sam u vašem članku kako HNB inzistira na razlikovanju obveznica i dionica koje izdaje banka i to je ono što je najtužnije. Kao da kupci i dionica i obveznica ne očekuju prinos i da kupnjom obveznica nema sukoba interesa.

Naravno da ima sukoba interesa i da dvije vrste vrijednosnog papira jedne banke kao izdavatelja ne mijenjaju položaj i ovlasti zaposlenika i članova Savjeta HNB-a.

Zamislite što bi bilo da se HNB na ovaj način očituje ESB-u u Frankfurtu koji, naravno, zdravorazumski zabranjuje kupnju dionica i obveznica zaposlenicima središnje banke. I ne samo to, HNB ima sporazum s ESB-om za nadzor najvećih banaka u RH - jesu li možda deklarirali činjenicu da trguju vrijednosnicama banaka?", ističe Samodol. 

Samodol: Zakon je jasan

Na izravan upit smatra li da bi se institucije trebale pozabaviti ovim trgovanjem, odnosno postoji li po njemu osnovana sumnja za kazneno djelo trgovanja povlaštenim informacijama i manipulacije tržištem kapitala, Samodol kaže kako je zakon jasan, no ipak je izrazio skepsu oko same istrage. 

"Iskreno, nakon slučaja Credo banke od 22. studenog 2011., kad je Savjet HNB-a donio odluku o prisilnoj likvidaciji Credo banke, a dan poslije, 23. studenoga ujutro, blokirao račun banke, da bi ga poslijepodne u dva navrata odblokirao i pokupio sav novac s računa banke, ja u 'institucije' više ne vjerujem.

Tada su institucije sve istražile i saznale tko je i na koji način protuzakonito pokupio novac s računa banke - i nikome ništa.

U ovom konkretnom slučaju zakon je jasan. Raspolaganje povlaštenom informacijom je definirano prema dužnosti osobe koja je stekla vrijednosni papir, a ne vrstom vrijednosnog papira.

Dodatno je pitanje kako su te osobe koristile svoj položaj i obavljale svoju dužnost", rekao je na kraju Samodol.