INDEX je u posjedu zapovijedi, odnosno, kako u zaglavlju stoji, "obveze i smjernice pol. službenicima" koju je 15. listopada prošle godine Zlatko Čačić, zamjenik zapovjednika Postaje granične policije Bajakovo, poslao podređenima. Najvećim se dijelom bavi postupanjem prema migrantima i može se iščitati kao nalog policajcima da ilegalne migrante tjeraju preko granice.

MUP, naravno, odbija takvo tumačenje - o tome više u drugom dijelu teksta - no osoba koja nam je poslala Čačićev mail tvrdi da je baš to praksa na Bajakovu, tj. da se tamo dovoze migranti zatečeni u zoni nadležnosti drugih policijskih postaja i potom upućuju prema Srbiji. Na tom dijelu državne granice je, naime, prema riječima našeg izvora, zbog konfiguracije terena ljude lako otjerati u susjednu državu.

Nasilna deportacija je ilegalna. Kolinda je još 2019. priznala da to hrvatska policija ipak radi

Riječ je o nasilnoj deportaciji, takozvanom pushbacku. Premda je nedopušten po svim važećim propisima, bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ljeto 2019. godine u intervjuu švicarskoj javnoj televiziji SRF otvoreno je priznala da ga hrvatska policija provodi.

>> Kolinda u šokantnom intervjuu priznala da hrvatska policija krši zakone

Nasilje hrvatske policije prema ljudima koji pokušavaju ući u državu i, samim time, u EU potvrdile su i snimke međunarodne mreže istraživačkih novinara nastale na granici prema Bosni i Hercegovini, u zoni u nadležnosti Policijske uprave karlovačke.

Video: RTL

Objavljene su nešto prije nego što je Čačić sročio "obveze i smjernice" i privukle su veliku pažnju. Na kraju je cijela priča završena blagim, uvjetnim kaznama za nasilne policajce.

>> Objavljene snimke, maskirani muškarci s oružjem hrvatske policije tuku migrante

Ured pučke pravobraniteljice otvara "ispitni postupak" zbog Indexovih saznanja

Stoga poslali smo dio Čačićevih uputa poslali pučkoj pravobraniteljici. Iz njezina su nam Ureda poručili: 

“S obzirom na ozbiljnost ovih informacija koje navodite, posebice u kontekstu svih dosadašnjih navoda nevladinih organizacija i međunarodnih organizacija te predmeta u kojima smo kao institucija postupali, a vezano za postupanja policije prema iregularnim migrantima na granici, otvorili smo ispitni postupak te ćemo od MUP-a žurno zatražiti dostavu cjelovite zapovijedi odnosno smjernica koje citirate, kao i njihovo očitovanje.”

Policijski šef opisuje "odvraćanje" migranata i upozorava da ih se ne maltretira "bespotrebno"

A sada, evo konačno i spornih "obveza i smjernica". Osim podređenima, Čačić ih šalje i zapovjedniku postaje Luki Domaćinoviću:

"Poštovani! Na kolegiju načelnika PU Vukovarsko srijemske skrenuta je pozornost na postupanje policijskih službenika prema migrantima zbog nedavno objavljenih snimaka nevladinih organizacija o postupanju pol. službenika na području PU Karlovačke.

Navedene snimke izazvale su različite reakcije i polemike među građanima i unutar samih policijskih službenika. Radi zaštite samih policijskih službenika potrebno je da vođa grupe prilikom odvraćanja iz dubine bude prisutan pri samom odvraćanju, a samo odvraćanje provode pol. službenici koji su i postupali prema migrantima. Vođa grupe dužan je dostaviti sl. zabilješku o odvraćanju za cijelu smjenu u kojoj će navesti svako odvraćanje sa vremenskim podacima i podacima pol. službenika koji su izvršili odvraćanje. Ukoliko zamijetite da se migranti prilikom odvraćanja bespotrebno maltretiraju i fizički zlostavljaju upozorite te pol. službenike i o istom upoznajte rukovoditelje. 

Samo odvraćanje potrebno je disperzirati na više mjesta i prije samog odvraćanja dobro pregledati okolicu samog mjesta radi utvrđivanja eventualnih osoba koje bi vršile snimanja postupanja ili predmeta u kojima bi se mogla nalaziti skrivena kamera", stoji u mailu.

To je dio bitan za ovu temu. U nastavku, Čačić određuje pravila primopredaje smjene, podsjeća na obavezu nošenja naoružanja i ostale opreme te uredne odore. Na koncu napominje kako su se svi policijski službenici dužni "ponašati sukladno etičkom kodeksu policije".

Iz zapovijedi se može zaključiti kako policija ne "odvraća" ne samo migrante zatečene na državnoj granici nego i one koji su ušli u Hrvatsku. Da se tako radi - da se, naime, preko granice sa Srbijom tjeraju migranti zatečeni na hrvatskom teritoriju - potvrdio je izvor koji nam je i dostavio ovu zapovijed:

Indexov izvor: Policajci na Bajakovo dovode i migrante uhvaćene kod Slavonskog Broda

"Oni bi svim migrantima zatečenima u dubini trebali napisati rješenje i staviti ih u azilantski centar. Svi, u MUP-u i EU znaju da je to nemoguće", govori naš izvor pa tvrdi da često u "maricama" koje na Bajakovo dopremaju migrante zna biti po "deset-petnaest ljudi" uhvaćenih "u dubini teritorija". Iz Hrvatske ih je, objašnjava nam, najlakše tjerati prema Srbiji kod Bajakova, jer nema prirodnih zapreka.

"Dovode ih iz smjera Bregane i tamo negdje iz Miholjca, iz Slavonskog Broda, gdje ih nađe mobilna granična ophodnja pa fiktivno napišu da su na Bajakovu uhvaćeni. Najčešće ih dovoze na Bajakovo, znaju nekad i u Tovarnik. Dovoze ih policajci iz drugih uprava, dođu kombijem, istovare ih i šutnu preko granice. Ovo je sad više kontrola, jer dolaze iz drugih uprava i onda ih šutaju, uzimaju im stvari, zato je to i napisano da ih ne maltretiraju. Najmanje ih uhvate na granici, nijedan migrant neće ići prema policajcu", objašnjava Indexov sugovornik, dobro upućen u policijsko postupanje prema migrantima.

Ministarstvo unutarnjih poslova ponudit će nam sasvim drugačije objašnjenje Čačićevih riječi.

Kako bi policija zaista trebala postupati s migrantima? Evo što kaže pravobraniteljica

No, prije ćemo prenijeti pojašnjenje Ureda pučke pravobraniteljice kako bi policija trebala postupati u takvim slučajevima:

"U trenutku kada policijski službenici zateknu iregularnog migranta ili više njih, prije svega je potrebno provesti individualiziranu procjenu potrebe za zaštitom jer 'migranti' nisu homogena skupina. To znači da među njima mogu biti osobe s različitim potrebama za zaštitom i pomoći, kao što su žrtve trgovanja ljudima, djeca bez adekvatne roditeljske ili druge skrbi, osobe koje dolaze s područja gdje bi njihov život ili slobode bili ugroženi, osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć i slično. Nekada je ranjivost i potreba za zaštitom i pomoći vidljiva već na prvi pogled (primjerice, kod manje djece).

Upravo temeljem takve individualizirane procjene pokreće se postupak, u skladu s propisima. Primjerice, ukoliko osoba navede da se boji povratka u zemlju podrijetla zbog proganjanja, mučenja i sl., odnosno izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, policija je dužna pokrenuti postupak sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti tijekom kojeg osoba ostaje u RH.

Ako policija smatra da se radi o djetetu bez pratnje, treba poduzeti radnje predviđene Protokolom o postupanju prema djeci bez pratnje, a kod sumnje na trgovanje ljudima one predviđene Protokolom za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima", stoji u prvom dijelu odgovora Ureda pučke pravobraniteljice.

Prije nastavka, podsjećamo - policijskoj zapovijedi, kako smo vidjeli, nema ni slova o individualiziranom postupanju. Slijedi drugi dio pravobraniteljičina odgovora, a tiče se samog "odvraćanja", naročito u slučajevima kad je riječ o migrantima zatečenima "u dubini":

"Nedopušteno je vraćanje migranata bez razmatranja individualnih okolnosti"

"Odvraćanje je zakonita mjera zaštite državne granice predviđena Zakonikom o schengenskim granicama (čl. 13. st. 2.), ali se odnosi na situacije kada zbog samog prisustva službenih osoba na graničnom području osobe odustanu od prelaska državne granice. Odvraćanje se mora provoditi na način da ne dovodi u pitanje pravo na azil i na međunarodnu zaštitu. Ako je pak osoba ušla na državni teritorij, ne može je se više odvratiti, već je nužno provesti zakonom predviđene postupke, koji uključuju provođenje individualizirane procjene potrebe za zaštitom.

Vraćanje bez razmatranja individualnih okolnosti predstavlja tzv. push-back koji je nedopušten jer može dovesti do povreda brojnih ljudskih prava osoba - poput prava na život, prava na azil, zaštite od mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, zaštite u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja - zajamčenih Poveljom EU o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima, UN Konvencijom protiv mučenja, UN Konvencijom o statusu izbjeglica, Zakonom o strancima, Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i drugim propisima.

Naravno, temeljem procjene osobnih okolnosti policija može utvrditi i da osoba nema potrebu za zaštitom, a ako nema drugog temelja za njezin zakonit boravak u Hrvatskoj, policija je dužna poduzeti mjere osiguranja povratke te osobe, ili u njezinu zemlju podrijetla, ili u zemlju iz koje je neposredno ušla u RH", stoji od odgovoru Ureda pučke pravobraniteljice.

Policija smatra da njezine smjernice nije potrebno problematizirati

Policija nam je pokušala iscrpno odgovoriti na pitanja. Svakako najzanimljiviji dio kaže:

"Smjernice za postupanje na postajnom području, a koje je dao pomoćnik za zaštitu državne granice u PGP Bajakovo, nije potrebno niti problematizirati niti predstavljati kao opći naputak o postupanju policije u zaštiti državne granice na cjelokupnom području RH – jer one to nisu. Smjernicama to nije ni uloga niti su one date s razine Ravnateljstva policije - pa niti s razine Policijske uprave vukovarsko-srijemske - i njima se ne preciziraju svi poslovi i zadaće."

Uglavnom, evo policijskog tumačenja što znači "dubina", što je "odvraćanje" i zašto policajci trebaju posebno paziti da ih se ne snima:

"Postaja granične policije Bajakovo (PGP Bajakovo) je specijalizirana postaja koja obavlja poslove zaštite državne granice u dužini od 24.35 km te poslove granične kontrole prema Republici Srbiji. Uz tzv. 'zelenu granicu' koju nadzire, ova postaja u sastavu ima i Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u cestovnom prometu (BIP). Državna granica prema Republici Srbiji nije uređena niti utvrđena. Područje tzv. 'zelene granice' koju nadzire ova policijska postaja je ravničarsko, dio se nalazi pod oranicama, a dio je prekriven šumom.

Na području uz državnu granicu postavljene su dvije stacionarne termovizijske kamere koje 24 sata, kontinuirano nadziru državnu granicu prema Republici Srbiji. Domet stacionarnih termovizijskih kamera je u idealnim uvjetima do 12 kilometara. Uz navedene kamere policijski službenici koriste i mobilne termovizijske kamere, IC uređaje, terenska vozila te dnevno-noćne kamere. S obzirom na navedenu tehničku opremljenost i konfiguraciju terena, reakcije policijskih službenika - nakon uočavanja osoba koje pokušavaju nezakonito prijeći državnu granicu - vrlo su brze.

Cilj datih smjernica bio je da se, nakon objave snimki o postupanjima pripadnika Interventne jedinice policije na području PU karlovačke - uspostavi apsolutna kontrola nad postupanjem na granici, a kako bi ono bilo u skladu s etičkim kodeksom i svim propisima o ispravnom nošenju policijske odore. Navedene smjernice podcrtavamo i tijekom posljednjeg ciklusa kratkih i usmjerenih obuka za pripadnike Interventne policije (i drugih rodova) koje smo također pokrenuli nakon objave prikriveno nastalih snimki. Težište tih obuka su temeljna prava usko povezana s poslovima nadzora državne granice u kontekstu suzbijanja nezakonitih migracija, temeljna prava u operativnoj fazi zatjecanja i zaštita ranjivih skupina s posebnim naglaskom na djecu.

MUP nas pokušava uvjeriti da vraća samo migrante koji ne uđu u Republiku Hrvatsku

Nadalje Vas obavještavamo kako se mjera odvraćanja, kako je propisana Zakonikom o schengenskim granicama, provodi na vanjskoj granici EU te je očito da se izričaj u kojem se spominje riječ 'dubina' odnosi na područje vanjske granice i graničnog sektora, a ne na područje koje ne pripada vanjskoj granici. Cilj smjernica je kontrola odnosno upravljanje postupanjem policijskih službenika kako nezakoniti migranti u niti jednom slučaju ne bi bili izloženi kršenjima temeljnih prava niti da nad njima budu nezakonito uporabljana sredstva prisile, što uostalom i piše u dijelu smjernica koje citirate. 

Što se tiče preprate na vanjsku granicu, napominjemo da je za postupanje prema migrantima nadležna policijska uprava na vanjskoj granici na čijem području su migranti nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku. Naime, migranti koji nezakonito ulaze nemaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj pa se mjesna nadležnost za provođenje postupka utvrđuje i temeljem članka 16. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da se u takvim slučajevima mjesna nadležnost određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje upravnog postupka. S obzirom da se mjere provode zbog nezakonitog prelaska državne granice i nezakonitog boravka, za postupanje je nadležna policijska uprava gdje je stranac nezakonito ušao, odnosno gdje je boravak stranca postao nezakonit.

Prema tome, dovoženje migranata u PGP Bajakovo ovisi o tome je li upravo to mjesto počinjenja prekršaja nezakonitog ulaska. Shodno tome migranti koji izjave da su nezakonito prešli na određenom području dovedu se u odnosnu policijsku postaju, a gdje se potom provodi postupak sukladno Zakonu o strancima. Dio migranata za koje je moguće dokazati da su prešli na određenom mjestu ide u postupak readmisije ukoliko ne izraze namjeru za međunarodnom zaštitom. Ostali migranti, sukladno Zakonu o strancima u upravnom postupku, dobiju Rješenje o povratku kojim ih se upućuje na napuštanje Republike Hrvatske i Europskog gospodarskog prostora (EGP) u određenom roku.

Policija tvrdi da ne dopušta snimanje odvraćanja migranata zbog zaštite od krijumčara

Od sredine listopada do danas sve policijske uprave ukupno su izdale 1359 rješenja o povratku, kao najblaže mjere, temeljem čega se migranti puštaju uz nalog da samostalno napuste RH i EGP. U istome razdoblju namjeru za međunarodnom zaštitom iskazalo je 989 nezakonitih migranata.

Prikriveno snimanje policijskog postupanja povezano je s mogućim povredama državne granice, nezakonitim prelascima, a i nadziranju našega postupanja od strane krijumčara što se više puta događalo te se stoga policijski službenici upućuju na pregled granične crte.

Smatramo kako je u navedenom slučaju upravo riječ o operacionalizaciji našeg više puta izrečenog stava o nultoj stopi tolerancije na nezakonita postupanja prema nezakonitim migrantima i nalogu o ispravnom nošenju policijske odore, koja je Uputa bila u prilogu ovih smjernica", poručuju iz MUP-a.

Na dodatnu molbu da pojasne pojam "dubine", poslali su sljedeće rečenice:

"Odvraćanje na pretpostavljenoj graničnoj crti provodi se pravovremenim uočavanjem osoba u pokušaju nezakonitog prelaska, bilo neposrednim opažanjem policijskih službenika ili uz pomoć specijalizirane tehničke opreme i potom pravovremenim pozicioniranjem policijskih službenika na pravcu dolaska osoba, a koji će jasnim izdavanjem upozorenja i naredbi te, primjerice, zvučnim i svjetlosnim signalima kojima pokazujemo svoju nazočnost na mjestu pokušaja nezakonitog prelaska, time imati odvraćajući utjecaj i u konačnici spriječiti pokušaje nezakonitog prelaska osoba, a sukladno važećim zakonskim i podzakonskim odredbama.

Premda u zapovijedi stoji da se policajce ne smije snimati, MUP kaže da snimanje policajaca "nije upitno"

Mjera odvraćanja 'iz dubine' podrazumijeva postupanje na graničnom sektoru na kojem se obavljaju poslovi zaštite državne granice koji, primjenjivo na Postaju granične policije Bajakovo, obuhvaćaju i dominantne točke i pravce (raskrižja, lenije, prosjeke) koji su neposredno iza pretpostavljene granične crte, a na koje vođa grupe raspoređuje policijske službenike s vozilima i tehničkom opremom, do mjesta koje granična crta može obuhvatiti, odnosno varirati baš na tome području.

U  konkretnim smjernicama 'disperziranje na više mjesta' spominje se u kontekstu eventualne istovremene pojave više grupa migranata kako iz sigurnosnih razloga ne bi došlo do spajanja grupa nezakonitih migranata i mogućeg otežavanja postupanja.

Vezano uz ponovljeni upit o snimanju postupanja na granici, ponovo naglašavamo kako granična policija utvrđuje svaku prisutnost osoba na državnoj granici i svaku aktivnost i kretanje koje se događa uz državnu granicu – ne samo novinara ili aktivista - jer sve aktivnosti mogu rezultirati ili biti rezultat povrede državne granice i/ili nezakonitog prelaska državne granice.

Bilježimo slučajeve kriminalističkih istraživanja krijumčara migranata tijekom kojih smo utvrdili da su raspolagali prethodno prikupljenim saznanjima o kretanju i zadržavanju policijskih ophodnji u vidu fotografija s pretpostavljene granične crte te naših policijskih službenika. Na taj su način usmjeravali nezakonite migrante kako i gdje trebaju pokušavati nezakonito prijeći državnu granicu.

Samo snimanje postupanja policijskih službenika nije upitno – uz poštivanje odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka - budući da ih se svakodnevno snima u obavljanju njihovih poslova, a i medijskih kućama se dozvoljava odlazak na teren s policijom, međutim, naša je dužnost spriječiti djelovanje organiziranih kriminalnih skupina."

Zbog pushbackova neće biti drame kad je nije bilo ni zbog prebijanja ljudi

Na koncu, policiju smo upitali zašto u "obvezama i smjernicama" za policajce na Bajakovu nema ni govora o individualiziranom pristupu migrantima. Slijedi odgovor:

"Navedenim smjernicama se, kako smo i ranije naveli, operacionalizira posebna skrb prilikom postupanja s migrantima na postajnom području i potencira osobna odgovornost vođa grupa za zaštitu državne granice kod postupanja prema svakom migrantu ponaosob.

Navedeno je vidljivo iz sadržaja cjelokupnog teksta smjernica u kojem se policijski službenici upućuju i na Uputu o načinu nošenja policijske odore, pravilno i uredno nošenje policijske odore, Etički kodeks policije te propisno postupanje prema migrantima -  a na što se Vi u svojim upitima ne osvrćete.

Za individualizirano postupanje postoje Standardni operativni postupci koji detaljno razrađuju svaki postupak, kao i postupanje prema migrantima koji se nalaze na državnom području RH, a izraze namjeru za međunarodnom zaštitom, potom za postupanje prema ranjivim skupinama, za postupanje prema djeci bez pratnje i drugima, a koji su sačinjeni u suradnji s međunarodnim organizacijama te koji su predmet obuke policijskih službenika, o čemu smo Vam već odgovorili."

Jedan pravni autoritet s kojim smo kontaktirali u pripremi teksta tvrdi kako je "pozivanje na schengenski zakonik kao osnovu za odvraćajuće mjere fiškalska muljaža, jer mjera odvraćanja, tj. pushback nije pravni pojam. Ne postoji pravna definicija. Nigdje. Kada se pozivaju na schengenski zakonik, onda ne citiraju konkretnu odredbu. Iz jednostavnog razloga: ne postoji odredba o odvraćajućim mjerama. Schengenski zakonik pojam odvraćanja koristi samo dva puta i to se prije svega odnosi na sankcioniranje kroz pravni postupak, a postupak se pokreće kada su oni već uhićeni i privedeni u prihvatni centar."

Bez obzira na pravna tumačenja, od svega ionako neće biti osobite drame. Očito je riječ o praksi prešutno odobrenoj u Europskoj uniji. Bitno je samo da se ne snima.