HOĆE li se novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama plaže privatizirati, ograđivati i ulaz na njih naplaćivati?

Nacrt nije pušten u javnost

Naime, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je nacrt ovoga zakona koji još uvijek nije pušten u javnost. Na nacrt su prošlog tjedna prvi upozorili iz Udruge Pokret otoka, poručivši da omogućuje ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje, pa čak i potencijalnu naplatu ulaska na plaže.

>>Pokret otoka upozorava: Novi zakon bi mogao omogućiti naplatu ulaska na plaže

Udruga je poslala otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministru Olegu Butkoviću i njegovu državnom tajniku Josipu Bilaveru. Ova udruga uključena je u proces donošenja novog zakona, a materijali koje su dobili očito im se nisu svidjeli. 

"Smatramo dijelove prijedloga Zakona nedopustivima i potpuno kontradiktornim svemu za što smo se zalagali i komunicirali sve ove godine naglašavajući važnost zaštite našeg najvećeg društvenog, turističkog i gospodarskog potencijala – pomorskog dobra koji povijesno i kulturološki predstavlja iznimno važan resurs za sve naše građane i posjetitelje", napisali su u pismu.

Jurišić za Index: U nacrtu stoji da se opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, a iznimno i isključiti

O ovoj temi razgovarali smo s predsjednicom Udruge Pokret otoka Majom Jurišić, koja je i županijska vijećnica Splitsko-dalmatinske županije. Govori nam kako ovaj nacrt donosi puno novosti.

"Ono na što smo od početka krenuli upozoravati i što smatramo najvažnijim za raspravu, odnosno bolje formuliranje unutar samog prijedloga zakona, jest rečenica koja kaže da se 'opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, a iznimno i isključiti'.

I onda se kasnije u članku u kojem se definiraju morske plaže specificira da se planovima upravljanja jedinica lokalne samouprave pomorskim dobrom, odnosno samouprava koje donose plan upravljanja pomorskim dobrom, trebaju izričito definirati koje su javne plaže, a koje su one na kojima će se djelomično ili potpuno ograničiti javna upotreba", rekla je ona.

Ograničavanje pomorskog dobra kod nas je iznimka

Dodaje da ovakve stavke nema u postojećem zakonu.

"Djelomično, odnosno potpuno ograničavanje korištenja određenih dijelova pomorskog dobra definirano je trenutnom uredbom i kod nas je korišteno samo za iznimne situacije.

Kod nas je ograničavanje pomorskog dobra iznimka, a ne pravilo, kao što je u Italiji i Grčkoj, gdje je iznimka pronaći potpuno javnu plažu, dok je pravilo da su plaže uglavnom koncesionirane i iako je pristup do mora zakonom osiguran, u praksi je ogradama, ležaljkama i drugim sadržajima potpuno ili djelomično ograničena njihova javna upotreba", kazala je.

Osim ovog dijela, dodaje da postoje i drugi dijelovi u prijedlogu koji su sporni.

"Tu je nejasno definiranje nasipavanja, odnosno takozvane dohrane pomorskog dobra, s čim imamo problema diljem obale. Uvodi se novi način odobravanja pomorskog dobra tako što se uvodi resorno Ministarstvo u proceduru. To će usporiti cijelu proceduru i negativno utjecati na koncesionare i gospodarstvenike.

Ipak, najvažnija i najopasnija izmjena jest ova kojom se zakonom definira da se upotreba pomorskog dobra može ograničiti i da se morske plaže djelomično ili potpuno mogu izuzeti iz javne upotrebe", rekla je, dodajući kako je to nedopustivo.

"Moramo pronaći način suživota javnosti s investicijama"

"Razumijemo potrebu gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Turistička smo država, trebamo investicije, trebamo različite načine upotrebe pomorskog dobra, ali ne smijemo biti isključivi. Moramo pronaći način suživota javnosti s investicijama, odnosno pomorsko dobro treba biti otvoreno za javnost i treba se pronaći način kojim svi mogu biti zadovoljni", govori.

Rekla je da je primjer dobre prakse Pravilnik o gospodarskom korištenju pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije, kojim je definirano da se od koncesioniranog područja 30 posto smije koristiti za usluge iznajmljivanja ležaljki i suncobrana.

"A 70 posto koncesioniranog pomorskog dobra mora ostati u javnoj upotrebi, mora se osigurati javni dio plaže gdje ljudi ne moraju unajmiti suncobran ili ležaljku. Također, propisano je da se trebaju osigurati pješački koridori za kretanje, ali i dio uz more na kojem se može slobodno kretati.

"Ministarstvo koristi loše primjere iz Grčke i Italije"

Takav pravilnik postoji samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i donesen je u suradnji s našom udrugom. Svaka koncesija koja se izdaje ima klauzulu da se plaža ne može isključiti iz javne upotrebe. Tako i sami koncesionari i investitori razumiju potrebu javne upotrebe.

U ostatku Hrvatske postoje oni koji krše zakon i uredbu, ali tu imamo problem nadzora i kažnjavanja koncesionara koji ne upravljaju pomorskim dobrom kako bi trebali. I tu imamo dobre primjere u našoj županiji jer su nekima već oduzete koncesije.

Zašto Ministarstvo ne koristi taj primjer? Oni koriste primjere loše prakse iz Italije ili Grčke. Njihovi primjeri nisu dobri za turizam, javnost, građane, kvalitetu destinacije i privlačenje investicija", ističe.

Ministarstvo: Ne može se govoriti da će novi zakon olakšati ograđivanje plaža

Ministarstvo je u priopćenju navelo da je nacrt u izradi, ali i da mogu potvrditi se ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome da će novi zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu.

"Upravo suprotno, Zakon koji se priprema, u odnosu na postojeći zakon koji uređuje pomorsko dobro, trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz koncesije. 

Također će se obvezati sve jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro da ga štite i unaprjeđuju, kroz planove uređuju vrste plaža u skladu sa svojim potrebama te pomorskim dobrom upravljaju na transparentan način", stoji u priopćenju.

"Najlakše je reći da smo mi nešto krivo interpretirali"

Zamolili smo Jurišić za komentar stava Ministarstva.

"Što se tiče odgovora Ministarstva, oni kažu i da smo mi krivo interpretirali i krivo razumjeli zakon. I da se neće ograničavati upotreba u naseljenim područjima. No to ostavlja pitanje što to znači za nenaseljena područja. Kojom će se dokumentacijom definirati način na koji se koncesionarima omogućuje upotreba pomorskog dobra? Otvoreno je manipulacijama, a to pokazuju i odgovori Ministarstva.

Najlakše je reći da smo mi nešto krivo interpretirali ili nismo razumjeli dok se eksplicitno u članku 11. i 46. ovog nacrta može iščitati da se ograničava upotreba pomorskog dobra te da se dodjeljuje jedinicama lokalne i regionalne samouprave da same definiraju koje će plaže biti javne, a koje djelomično ili potpuno ograničene za javnu upotrebu.

I što smo mi tu krivo interpretirali? Što nismo razumjeli? Svakako, nismo dobili službeni odgovor, nego smo sve doznali iz medija. Pripremit ćemo dodatne komentare i uhvatiti se još ozbiljnije ove teme. Inzistiramo da se prijedlog izmijeni prije nego što ode u javno savjetovanje. Posebno po ovim spornim točkama", zaključila je.

Marković: Prošli su me trnci

Oko ove teme izjasnila se i supetarska gradonačelnica Ivana Marković.

>>Gradonačelnica Supetra: Pročitala sam Zakon o pomorskom dobru. Prošli su me trnci

"Prošli su me trnci već na samom početku čitanja, a bez da sam uopće došla do prvog članka Zakona, a u kojem stoji:

Donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama stvaraju se uvjeti za brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao pomorske zemlje, stvaraju se uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru.'

U slučaju Republike Hrvatske to, bez ikakvih drugih tumačenja, gotovo sigurno čitam kao olakšavanje novih devastacija pomorskog dobra, te nova privatizacija i kolonizacija pomorskog dobra s obzirom na to da smo spremni na sve u svrhu 'razvoja' i 'boljitka turizama' na račun 'zapošljavanja' i 'rekordnih brojki'.

U članku 7. uvodi se nevjerojatna promjena - pomorsko dobro se daje na upravljanje vladi RH umjesto DORH-u, tj. vladi koja je provela privatizaciju svega što je vrijedilo u ovoj državi, a sada bi samostalno, bez kontrole i ovisno o volji premijera ucrtavala pomorsko dobro, granice, odobravali koncesije, zatvarali plaže i slično", navela je ona.

"Daljnje čitanje Zakona izazivalo mi je sve veću nervozu i ogromnu nelagodu"

"Podsjećam vas radi se o onoj istoj vladi kod koje je rekordan broj ministara, pomoćnika, tajnika završio u zatvoru i pod optužnicama radi pogodovanja privatnicima radi materijalne koristi i namještanja poslova na štetu Republike Hrvatske. Na pada nam napamet pristati na to da se naš najvredniji resurs stavi u ruke odlučivanja jedne osobe bez mehanizama kontrole.

Daljnje čitanje Zakona izazivalo mi je sve veću nervozu i ogromnu nelagodu budući da se u Zakon uvode termini kao u čl.11. 'opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme iz koncesije'.

Nekako sam sigurna da će se naći sto i jedan razlog i objašnjenje zašto bi se baš taj komad naše plaže, našeg prirodnog bogatstva trebao dati u ruke tj. 'ograničiti na određeno vrijeme' baš tom nekom investitoru. Ne dolazi u obzir! Ne dolazi u obzir da ćemo pristati na to! Službeni podaci vladinih organizacija u Italiji pokazuju da je gotovo 43 posto pješčanih plaža privatizirano od raznih resorta, kampova."