index.hr index.hr

Aquascaping - pojam i nizozemski stil uređenja akvarija

hraquascape.org
12:00, 28. svibnja 2013.
Foto: showcase.aquatic-gardeners.org, www.aquaticplantcentral.com, www.amanotakashi.net
www.aquascapingworld.com, www.advancedaquarist.com

IAKO je sam pojam aquascaping ukratko teško opisati, možemo reći da je to umjetničko aranžiranje biljaka, grana i kamenja kako bi se postigao harmoničan i oku ugodan prizor u akvariju.

Tako uređen akvarij definitivno predstavlja malo umjetničko djelo koje će ukrasiti vaš dnevni boravak, radni prostor ili sobu. Da bi ga stvorili potrebno je imati želju i znanje, kreativnost i inspiraciju, osvrnuti se oko sebe jer priroda je ta koja nas okružuje i koja će nam biti nit vodilja kod kreiranja aquascapea.
 
U svijetu aquascapinga postoje dvije osnovne grane uređenja akvarija, tzv. nizozemski (Dutch) stil i nature (Japanski) stil. Uz njih također postoje i malo manje popularni stilovi kao što su El Natural, Biotop i Free style. Razlika između ovih stilova je u načinu postavljanja i količine bilja u akvariju. U ovom članku predstavit ćemo vam nizozemski stil
 
Nizozemski stil
 
Dutch ili nizozemski stil ima jako dugu tradiciju. Počeo je okupljanjem prvih akvarista zainteresiranih za biljke i njihov uzgoj, još početkom 40-tih godina prošlog stoljeća u Nizozemskoj. Renesansu i veliku popularnost doživio je 1980-tih godina.
 
Za ovakve akvarije su karakteristični gusto zasađeni grmovi koji su pažljivo organizirani u redove poredane po visini biljaka. Idealno je postaviti otprilike 1 vrstu na svakih 10 cm, tako da akvarij od 120 cm ne bi trebao imati više od 12 vrsta biljaka.
 
Postoji i pravilo da udaljenost između grmova ne bi smjela biti prevelika, odnosno da između njih stane maksimalno jedan prst. Također se kod odabira biljaka pazi na njihovu visinu i brzinu rasta kako bi potrebe za održavanjem bile što manje. Određena vrsta neke biljke se uvijek stavlja samo na jedno mjesto u akvariju, a iznimke su neke vrste mahovine i paprati na stražnjem staklu.
 
 
Glavna specifičnost ovih akvarija bilo bi postojanje tzv. „ulice biljaka". To možemo zamisliti otprilike tako da kada bismo nekoga zamolili da nacrta ulicu s osjećajem dubine na komadu papira, vidjeli bismo da je ona najšira na dnu i da se stanjuje prema vrhu.
 
Tako se sade i biljke, a savršena ulica je blago zakrivljena i vizualno nestaje iza druge skupine biljaka. Pri takvom konstruiranju treba uzeti u obzir i blagu promjenu u visini biljke, kako bi se u samom akvariju dobila prividna vizualna dubina prostora, a ujedno i da biljke višeg rasta ne bi zaklanjale one nižeg.
 
Dubina se također postiže i različitom debljinom podloge, tj. nasipavanjem tako da podloga raste od prednje prema stražnjoj strani akvarija. Osim ovoga načina akvaristi uvelike koriste i plutenu koru za stvaranje tzv. terasa.
 
Pluto jednostavno zalijepimo silikonom za stražnje staklo akvarija, pa kasnije zbog njegove savitljivosti možemo lako napraviti različite forme. Zatim na njega privežemo flaksom ili pribadamo iglama različite vrste biljaka poput Anubiasa, Bolbtisa, Javaferna, Java mossa i Riccie.
 
Kao što je već spomenuto, biljke bi trebale biti organizirane u grupe tako da svojom bojom, oblikom i veličinom lista odskaču od susjednog grma. Boje koje se koriste su svijetlo zelena, tamno zelena, smeđa, crvena, ljubičasta i roza.
 
Postoji pravilo da se biljke iste ili slične boje ne stavljaju jedna pored druge, već upravo biljke suprotne boje kako bi se postigao kontrast i asimetrija. Važno je napomenuti i još jedno pravilo: crvene biljke se ne stavljaju u stražnji plan jer one svojom bojom privlače pogled i tako smanjuju dubinu samog akvarija.
 
One se najčešće koriste samo kao fokusne točke koje svojom crvenom bojom odvlače pažnju. Stražnja i bočne strane trebale bi biti prekrivene tako da izgledaju što prirodnije, a da je vidljiva samo prednja stana.
 
Zato se često koriste različite vrste mahovina i paprati kojima se rade bočni zidovi. Rijetko kad se koriste grane, panjevi i kamenje. Ako se iznimno i koriste, onda se treba pridržavati pravila da uvijek koristimo samo jednu vrstu kamena ili grana i to na način da su skroz obrasli biljem.
 
Za ribe koje plivaju u akvarijima Nizozemskog stila postoji nepisano pravilo da su „različitih dubina“, jer kako postoje tri reda biljaka, tako bi trebala u akvariju plivati 3 reda riba: ribe dna, ribe sredine i ribe površine.
 
Svaka grupa ne bi se smjela sadržati manje od 12 komada svoje vrste, a izbor riba je prepušten samom akvaristu. Najznačajnije je da ribe svojim bojama i veličinom ne narušavaju sam koncept akvarija.
 
Još jedna zanimljivost kod ovakvih akvarija je i njihovo postavljanje u prostor. Naime, budući da je riječ o jako starom stilu uređenja, ostala je i tradicija njihovog postavljanja u dnevne ili radne sobe na način da se u većini slučajeva akvarij nalazi unutar nekog radnog kabineta gdje mu je vidljiva samo prednja stranica.
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara