Populacija žirafa opasno pada, no sve dosad tom se problemu nije pristupalo s velikom zabrinutošću. No, nove brojke pokazuju kako je vrijeme za itekakvu zabrinutost. Naime, njihova populacija pada zbog krivolova i gubitka staništa,  a u samo 15 godina, ona se smanjila za čak 43 posto. I dok se oko pada broja populacije gorila, slonova i nosoroga javila zabrinutost, znanstvenici upozoravaju kako izumiranje žirafa prolazi uglavnom nezapaženo.

 

Kako prenosi MNN, 1999. godine njihova brojka kretala se oko 140 tisuća, dok ih danas ima otprilike 80 tisuća, što znanstvenici nazivaju "tihim izumiranjem".

 

Prema podacima namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa, one danas naseljavaju 21 afričku zemlju, no velik dio njihovih staništa služi za ljudsku upotrebu, posebno poljoprivredu. Čak i na mjestima gdje njihovi travnjaci ostaju netaknuti, fragmentacija uzrokovana razvojem, ograničila je njihov opseg i genetske raznolikosti, dok klimatske promjene mogu potaknuti duge suše, zbog čega se žirafe hrane poljoprivredničkim usjevima. Upravo zato žirafe su među lokalnim stanovništvom na glasu kao velike štetočine, zbog čega im sve više prijeti krivolov. Među glavne razloge za krivolov svakako spada i njihova čvrsta i izdržljiva koža, ali i vjerovanja kako žirafin mozak i koštana srž mogu izliječiti HIV, a cijene glave ili kostiju dosežu i do 140 dolara.

 

"Žirafe danas izumiru tiho. Problem je što njihovo izumiranje nije među udarnim vijestima, no nadamo se kako će se to sad promijeniti. Posljednjih 5 godina vjerno radimo na tome da javnost upoznamo s ovim problemom", otkrili su iz namibijske Organizacije za proučavanje i očuvanje žirafa.