NEKI psi jasno pokazuju da u kućanstvu imaju omiljenu osobu od koje se ne odvajaju. Proces kojim pas odabire svog favorita temelji se na složenoj kombinaciji instinkta, učenja i emocionalne povezanosti. Iako su pripitomljeni prije više desetaka tisuća godina, psi su zadržali društvene instinkte koji oblikuju njihovo ponašanje.

Prirodno ih privlače ljudi i okruženja koja im osiguravaju hranu, vodu i sigurnost, no presudna je emocionalna veza koja nadilazi puko zadovoljavanje osnovnih potreba, piše Dogster.

Kako pas odabire

Psi su izrazito društvene životinje. Njihovi preci vukovi love u čoporima kako bi povećali izglede za uspjeh, a iako su se psi genetski odvojili od vukova, zadržali su potrebu za zajedništvom. Svaka posvećena pažnja jača vezu između psa i čovjeka.

Mnogi psi osjećaju tjeskobu zbog odvajanja kada nisu blizu svoje osobe. Brzo uče koja ponašanja izazivaju reakciju, bilo dobru ili lošu. Poslušat će naredbu za pohvalu, ali jednako tako mogu naučiti lajati pred vratima ako znaju da će im to osigurati ulazak u kuću.

Pozitivne asocijacije ključne su za izgradnju odnosa. Dobar vlasnik psu daje mnogo razloga za to, od dugih šetnji i poslastica do sigurnog mjesta za spavanje. To je ujedno i najučinkovitiji način oblikovanja ponašanja jer životinju uči da nakon željenog postupka slijedi nagrada. Pas s vremenom razvija povjerenje prema osobi koja ga nagrađuje, a ta veza ima emocionalne i fiziološke temelje.

Studije su pokazale da interakcija između ljudi i pasa potiče lučenje hormona oksitocina kod obje vrste, što je ključno za društveno povezivanje. Neka istraživanja zabilježila su i da psi proizvode više suza pri ponovnom susretu s vlasnicima. Ovi nalazi potvrđuju biološke procese koji stoje iza veze između pasa i ljudi i mogu objasniti zašto pas preferira određenu osobu.

Genetske predispozicije

Na izbor omiljene osobe utječe i genetika. Neke pasmine, poput dobermana, poznate su po izrazitoj odanosti i vezivanju za jednog čovjeka, što je povezano s njihovom povijesnom ulogom čuvara.

Druge, kao što su čau-čau ili basenji, prirodno su suzdržanije. Nisu neprijateljski raspoložene, ali jednostavno nisu sklone stalnom maženju. Psi s ljudima dijele 84 % DNK, a postoje i sličnosti u strukturi mozga. Mogu osjetiti osnovne emocije poput iznenađenja, straha, tuge, sreće i ljutnje te imaju neurološki kapacitet za stvaranje snažnih veza i pozitivne društvene privrženosti.

Sličnost karaktera

Pojedina istraživanja upućuju na to da psi često nalikuju svojim vlasnicima, što može utjecati na to s kim će se prvo povezati. Ta pojava vjerojatno odražava ljudske sklonosti pri odabiru ljubimca. Moguće je da psi bolje reagiraju na poznate izraze lica, što određuje koliko im je ugodno u nečijem društvu.

Jedno je istraživanje otkrilo da su i psima i ljudima oči središnja točka fokusa. Na temelju toga može se pretpostaviti da budući vlasnici biraju ljubimce sličnog karaktera. Mirna osoba vjerojatno će se bolje slagati sa staloženim psom nego s vrlo energičnim.

Takav odabir može podsvjesno utjecati na interakciju, a pas će na to uzvratiti na isti način jer odlično razumije ljudske emocionalne signale i govor tijela.

Važnost rane socijalizacije

Ključno razdoblje za socijalizaciju šteneta traje od trećeg do 14. tjedna života. Tada psi uče o ponašanju i počinju stvarati društvene veze s ljudima. Odgovorni uzgajivači svjesni su važnosti tog razdoblja, kao i dubokih posljedica koje može ostaviti takozvana faza straha između osmog i 12. tjedna.

Pozitivna iskustva presudna su za povezivanje s budućim vlasnicima, dok negativni događaji mogu ostaviti trajne posljedice. Temelji za osjećaj sigurnosti uz ljude postavljaju se upravo u tom osjetljivom razdoblju. Štenci tada uče da su ljudi izvor hrane, vode i pažnje, što kasnije oblikuje njihov odabir omiljene osobe.

Štene bi s majkom i leglom trebalo ostati najmanje do osmog tjedna. Istraživanja potvrđuju da su psi koji se odvoje prerano skloniji razvoju straha u odrasloj dobi, što može otežati povezivanje s vlasnikom i izgradnju povjerenja. Rano odvajanje i promjena okoline za štene su iznimno stresni, otežavaju mu prilagodbu i usporavaju izgradnju samopouzdanja uz novog vlasnika.

Znakovi da ste vi odabrani

Psi uglavnom ne skrivaju svoje emocije. Lako je prepoznati što se događa u njihovoj glavi. Znate da ste psu posebni ako je vaš ljubimac stalno uz vas. Možda će vas pratiti iz sobe u sobu kako bi vas uvijek imao na vidiku.

Kada se vratite kući nakon što vas nije bilo, dočekat će vas mahanjem repa, veselim pogledom, a neki psi čak mogu imati i pojačano suzenje očiju nakon dužeg razdvajanja, što su zabilježila i neka istraživanja. Nemojte se iznenaditi ako je vaš pas napravio ležaj od vaše omiljene majice.

Među znakove privrženosti spada i želja psa da vam ugodi, što se vidi po njegovom izrazu lica i ponašanju. Njegovo uzbuđenje kada ste u blizini često je teško ne primijetiti. Mnogi psi vole hranu, zbog čega su poslastice odličan alat za trening, no pohvala omiljene osobe također im puno znači. Sam zvuk vašeg glasa može razveseliti vašeg psa.

Ponekad psi mogu postati zaštitnički nastrojeni prema osobi kojoj su najviše privrženi. Postoje brojni primjeri pasa koji su pokušali pomoći svojim vlasnicima kada su se našli u opasnosti ili nevolji. Neki psi mogu pokazivati potrebu za dodatnom pažnjom ili čuvati svoje vlasnike kada druge životinje dobiju njihovu pažnju - jednostavno vas žele samo za sebe.

Dobro poznaju emocije

Psi iznimno dobro prepoznaju ljudske emocije i govor tijela. Upravo im to pomaže da se povežu s osobom koja im postane najvažnija. Hrana i poslastice mogu biti snažan motivator, ali važni su i mali trenuci - pažnja koju im pružate, pohvale koje im dajete i zajedničke šetnje. Takva pozitivna iskustva stvaraju snažnu vezu između psa i čovjeka, što je jedan od razloga zbog kojih pse često nazivamo najboljim prijateljima.