Foto: Plavi Svijet

U LIPNJU su u okviru projekta "NETCET – Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu"  financiranog kroz EU IPA Jadranski CBC Program, istraživači Instituta Plavi svijet pomogli kolegama iz Fondacije Cetacea (Riccione), započeti novo istraživanje dobrih dupina u Jadranu, u području Ravenne.

S obzirom na svoju vodeću ulogu u istraživanju dupina u Jadranu, istraživači Instituta Plavi svijet pružili su stručno znanje i pomoć u pokretanju novog istraživanja, a kolege iz Italije rad će nastaviti tijekom ljeta.

Početak istraživanja bio je više nego uspješan, istraživači su opazili izuzetno rijetkog, albino dobrog dupina. Iako su već postojale informacije o njegovoj prisutnosti u sjevernom Jadranu, nisu postojale dobre fotografije niti opažanja temeljem kojih bi detaljnije utvrdili o čemu se zapravo radi.

Prema dostupnim podacima, ovo je prvi ikad zabilježeni albino dobri dupin u Jadranskom i Sredozemnom moru!

Dobri dupini su obično crne do tamno sive boje po leđima i bokovima, te svijetlosive po trbuhu. Boju im daje melanin, pigment koji proizvode stanice koje se nalazi u koži. Međutim, kao i među ljudima, povremeno se javljaju i jedinke koje zbog genske mutacije nemaju pigment. Koža takvih jedinki je ružičasto - bijela, a ako pigment nedostaje i u očima, oči su crvene. Tu pojavu nazivamo albinizam, a takve životinje albino jedinkama.

Albinizam je izuzetno rijetka pojava u prirodi, a javlja se zbog genske mutacije na nekoliko gena. Ovisno o genima, životinje mogu pokazivati samo djelomični albinizam, kada su samo neki dijelovi tijela bez obojenja, ili "pravi" odnosno potpuni albinizam, kada je cijelo tijelo bez pigmenta, uključujući i oči.

Albinizam je do sada zabilježen kod dvadesetak vrsta kitova (i dupini spadaju u skupinu kitova!), a vjerojatno najpoznatiji bijeli kit u povijesti je Moby Dick – bijela ulješura iz romana Hermana Melvilla. Primjeri poznatih albino kitova su Migaloo – albino grbavi kit koji je opažen uz istočnu obalu Australije i Iceberg – albino kit ubojica koji je zabilježen u blizini Kamčatke u Rusiji.

S obzirom na rijetkost ove pojave u prirodi, većina našeg znanja o pojavi albinizma vezana je uz ljude. Znamo da je albinizam recesivno svojstvo koje se pojavljuje samo ako su izmijenjeni geni preneseni od oba roditelja. Ova je pojava toliko rijetka da je od sredine dvadesetog stoljeća, kada je zabilježen prvi albino dobri dupin, u cijelom svijetu do sada zabilježeno svega 20-ak albino dobrih dupina! Jedan od njih je sada u Jadranu!

Albino jedinke ponajviše zbog malobrojnosti privlače pozornost ljudi, a neki od njih imali su nesreću da su zbog toga bili ulovljeni i držani u zatočeništvu. Jedan od prvih bio je dupin nazvan Snježna gruda (Snowball) koji je 1960-tih bio izložen u akvariju u Miamiju, SAD. Najpoznatiji albino dobri dupin danas je vjerojatno Angel – albino mladunče koje su u siječnju 2014. ulovili u zloglasnom mjestu Taiji, u Japanu, gdje lovci na dupine svake godine brutalno ubiju stotine dupina.

Mladunac je danas "izložen" posjetiteljima u akvariju u mjestu Taiji, a životni vijek će mu vjerojatno biti kratak.

Naš jadranski albino dobri dupin, nazvan Albus (latinski "albus" znači bijeli), ima mnogo bolju životnu sudbinu jer je slobodan. Genska mutacija kod albino jedinki može uzrokovati i posebnu osjetljivost kože i očiju, djelomičnu sljepoću te neke druge zdravstvene probleme.

Albus izgleda dobro, uhranjeno i nije izoliran od drugih dupina. S obzirom da je kod životinja u prirodi boja tijela obično prilagođena boji okoliša u kojem žive, primjerke koji se ističu obično puno lakše uoče predatori. Stoga postoji mogućnost da ostale životinje izoliraju albino jedinku, kako ih ne bi otkrivala i izlagala opasnosti. Međutim, dupini su izuzetno društvene i brižne životinje, koje ne napuštaju članove svojih skupina niti u trenucima opasnosti. Također, u Jadranu su dobri dupini gotovo jedini predatori, a velikih morskih pasa koji im predstavljaju opasnost nema. Albus i ostali dobri dupini su stoga sigurni od predatora. Na žalost, ljudi i naše aktivnosti predstavljaju opasnost za dupine pa bismo trebali postupati na način koji će umanjiti naš utjecaj na more i dobre dupine.

Albus je prilikom susreta bio u društvu s drugim, normalno obojenim dobrim dupinom. Obje životinje su plivale i lovile ribu, gotovo se i ne osvrćući na prisutnost istraživača. S obzirom na ponašanje i činjenicu da su u skupini bile samo dvije odrasle životinje, pretpostavlja se da je Albus mužjak. Odrasli mužjaci u Jadranu obično love i provode vrijeme u parovima ili manjim skupinama, a ženkama se pridružuju uglavnom tijekom parenja.

Plavi svijet omogućio je praćenje Albusa i razmjenu informacija na posebnoj web-stranici.

"S obzirom da je Albus prvi, za sada jedini albino dobri dupin zabilježen u Jadranu i Sredozemnom moru, naša je odgovornost da ga pokušamo zaštiti i osigurati mu sigurnu budućnost", poručuju iz Plavog svijeta.

Institut upozorava i na Pravila ponašanja u blizini dupina kako bi Albusu i drugim članovima njegove skupine bilo omogućeno normalno kretanje i ponašanje.

I za kraj, Plavi svijet poziva sve zainteresirane da zaštite Albusa svojim donacijama! Donacije možete napraviti tako što ćete usvojiti Albusa – jadranskog bijelog dupina!

"Nadamo se da će naš Albus imati cijelu „vojsku“ usvajatelja, koji će biti njegovi prijatelji i aktivni promicatelji zaštite mora. Albusovo usvajanje možete i pokloniti! Ovakav poklon je sigurno jedinstven jer trenutno, vjerojatno nigdje na svijetu ne možete usvojiti albino dupina", stoji u priopćenju.