Foto: Wikipedia/Shutterstock

ŠTO je bilo zajedničko Charlesu Darwinu, Johannu Wolfgangu von Goetheu i Marcelu Proustu? Osim što su bili genijalci, bili su i iznimno osjetljivi na buku, a za rad im je bila potrebna samoća.

Proust je primjerice rijetko napuštao svoj stan u Parizu, a povučeni pisac je, dok je pisao, nosio čepiće za uši, navlačio zastore i izolirao svoju sobu plutom kako ga ne bi ometali neželjeni zvukovi i svjetlost.

Iako bi bilo logično da oni koje se lako omete neće biti uspješni u kreativnom radu, nova istraživanja pokazuju da je upravo to tajna genija. Psiholozi s Sveučilišta Northwestern otkrili su da kreativne ljude buka više ometa nego ljude prosječne inteligencije.

Studija, objavljena u časopisu "Neuropsihologija" ispituje fenomen poznat kao "senzorska vrata", koji određuje koliko informacija iz okoline ulazi u svijest osobe. Mozak uglavnom filtrira nepotrebne informacije, ali ljudi koji imaju popustljivija "senzorska vrata", bore se da isključe iz svijesti informacije poput zvuka kazaljki sata ili razgovora u daljini.

"Kod ovih ljudi informacije cure, pa mozak procesuira više informacija nego kod ostalih", pojasnila je doktorandica Darya Zabelina za Huffington Post.

Istraživači vjeruju da ta preosjetljivost pridonosi kreativnosti, jer proširuje opseg pažnje. Ljudi koji upijaju više informacija iz okoline, skloniji su stvaranju novih i neuobičajenih veza između različitih informacija.

Kako bi to potvrdili, istraživači su zamolili 97 kandidata da ispune test kreativnog razmišljanja i odgovore na pitanja o postignućima u znanosti i umjetnosti. U zasebnom testu su im puštali razne zvukove i mjerili koliko se njih filtrira iz svijesti.

Rezultati su pokazali da su kreativni ljudi osjetljiviji na zvukove iz okoline, a prednosti senzorne preosjetljivosti su "postizanje više iskustava, sposobnost integracije informacija koje su udaljenije i povezivanje različitih koncepata i ideja".