Foto: Wikipedia

GORE VIDAL umro je u Los Angelesu u dobi od 86 godina. Njegova obitelj objavila je vijest na službenoj stranici ovog pisca i političkog aktivista. Pisao je novele, eseje i scenarije za filmove i predstave te je bio vodeći liberalni glas nakon 50-ih godina prošlog stoljeća. Vidal je rođen u politički utjecajnoj obitelji, što je poprilično obilježilo njegovo buduće djelovanje.

"Zaratio" s Kennedyjem

Iako je odrastao u okruženju koje ga je vrlo lako moglo pretvoriti u novog predsjednika ili barem visoko pozicioniranog političara, Gore Vidal svoj je život posvetio propitivanju vlasti.

Bio je bogat, slavan i kretao se u krugu moćnika, ali moć ga nikada nije privlačila. Štoviše, većinu svog vremena posvetio je kritici sistema na čelu kojeg su prečesto stajali ljudi koje je osobno poznavao. Ipak, to ne znači da se u politici nije okušao. 1960. bio je demokratski kandidat za Kongres, ali poražen je usprkos podršci Roosevelta i Trumana. Podržavao je predsjednika Kennedyja, ali nakon nekoliko pića previše, "zaratio" je s Robertom Kennedyjem nakon čega ih je počeo prikazivati kao "hladne manipulatore".

Kušao je sve poznate droge

Bio je intelektualac, dramaturg i, uz Normana Millera i Trumana Capotea, jedan od posljednjih američkih pisaca koji su uživali status celebrityja. Štoviše, taj se status održao do kraja njegova života, a oni koji su znali Vidalove svjetonazore pratili su ga s mješavinom divljenja i poštovanja svaki puta kada bi se pojavio u nekom od popularnih američkih talk showova.

U njegovom opusu nalazi se na stotine eseja, bestselera poput "Lincolna" i "Myrae Breckenridge" i Tonyjem nagrađena predstava "The Best Man". Međutim, baš kao što je stajao nasuprot političkom establishmentu, sličan je gard imao i prema literarnim "silama", a animozitet je bio obostran. Naime, izuzev počasne National Book Award, osvojio je vrlo malo književnih nagrada. Međutim, divljenje nije izostalo pa je smješten u krug slobodnih mislilaca, rame uz rame s Markom Twainom i H.L. Menckenom.  Intelektualno je "slamao" političare (žive i mrtve), izrugivao religiju i čistunstvo, protivio se ratu u Vijetnamu i Iraku, a prostor u medijima često je dobivao i šalama na račun svojih kolega.

Bio je sklon piću, a jednom je izjavio i da je kušao sve poznate droge - barem jednom. Nikad se nije vjenčao, a vilu u Italiji dijelio je sa svojim partnerom Howardom Austenom.

Nepopravljivi "name dropper"

Oni koji su ga znali tvrde da je bio nepopravljivi "name dropper". Međutim, malo bi se tko u njegovoj blizini mogao suzdržati od pozivanja na svoje prijatelje jer kretao su u društvu Johna i Jacqueline Kennedy, Hillary Clinton, Paula Newmana i Joanne Woodward, Franka Sinatre, Billa Clintona, Marlona Branda, Tennesseeja Williamsa, Orsona Wellesa i Micka Jaggera. Ipak, neki od njegovih prijatelja nisu bili ljudi kojima se valja hvaliti. Jedan od njih je bio i "Bombaš iz Oklahoma Cityja", Timothy McVeigh, s kojim je Vidal vremenom razvio zanimljivu "vezu". "Vrlo je inteligentan. Nije lud", rekao je Vidal jednom prilikom.

To svakako nije jedini trenutak kada je razljutio američku javnost. Naime, Vidal je jedan od prvih koji su javno progovorili o sumnjama da je Busheva administracija znala za rujanski napad, tvrdio je da McVeigh nije veći ubojica od Dwighta Eisenhowera i da će SAD jednog dana služiti Kini.

Suradnja s Hollywoodom

To je na njega navuklo i bijes kolega. Christopher Hitchens, koji je dugo vremena smatrao da je Vidal moderni Oscar Wilde, tvrdio je da su posljednji Vidalovi istupi "lišeni duha i dubine".

Vidal je bio načitan i jedan od omiljenih američkih intelektualaca, ali bio je samouk. Učionice je smatrao dosadnima. Završio je elitnu akademiju Phillips Exeter, ali nakon škole se prijavio u vojsku i nikada nije upisao fakultet. Ipak, svoju je prvu knjigu "Williwaw" napisao upravo za vrijeme služenja vojnog roka, kada je imao samo 20.

Gore Vidal često je surađivao s Hollywoodom. Napisao je scenarij za "Suddenly Last Summer", a holivudski klasik "Ben-Hur" začinio je suptilnim homoerotskim kontekstom. Glumio je u filmovima "Gattaca", "With Honors" i političkoj satiri "Bob Roberts", a pojavio se i u dokumentarnom filmu o gayevima u Hollywoodu", "The Celluloid Closet".