GENERACIJA Z svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju (AI), ali većina njih preferira pomoć ljudskih stručnjaka kad se susreće s izazovima mentalnog zdravlja, pokazuje istraživanje stručnjaka sa sveučilišta Algebra i Bernays i veleučilišta Effectus, predstavljeno u utorak. Iako 74% ispitanika redovito koristi AI alate poput ChatGPT-ja i Siri za informiranje, obrazovanje i zabavu, postoji oprez prema korištenju AI-ja za mentalno zdravlje.

Naime, 76 posto ispitanika preferira pomoć ljudskog stručnjaka umjesto AI-ja za emocionalne i mentalne probleme, dok bi samo 10% bilo spremno koristiti AI alate u tom kontekstu, objasnili su istraživači na predstavljanju rezultata istraživanja u Novinarskom domu. Generacija Z vidi AI kao koristan alat u svakodnevnim zadacima, no ističe rizike u osjetljivim područjima poput mentalnog zdravlja.

Zabrinutost zbog privatnosti podataka

Iako nešto više od četvrtine ispitanika prepoznaje potencijalnu povezanost između AI-ja i mentalnog zdravlja, samo 10% koristi AI alate za podršku u tom području. Zabrinutost zbog privatnosti podataka također ograničava širu primjenu AI-ja u mentalnom zdravlju jer 43 posto ispitanika izričito navodi da ne bi koristilo ove alate zbog straha od ugroze privatnosti.

Unatoč visokoj AI pismenosti među mladima, zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka tehnologije ostaje prisutna.

Ispitanici su najpozitivniji prema AI-ju u kontekstu filtriranja toksičnog sadržaja na društvenim mrežama i edukacije o mentalnom zdravlju, no 43 posto njih smatra da bi ljudski stručnjaci i dalje trebali imati ključnu ulogu u pružanju emocionalne podrške i liječenju mentalnih problema.

Povezanost između mentalnog zdravlja mladih i digitalne tehnologije

Rezultati ukazuju na rastuće mentalne izazove među mladima, uključujući depresiju, anksioznost i stres uzrokovan usporedbama na društvenim mrežama.

Zabrinjavajuće je da samo devet posto redovito traži stručnu pomoć, dok nešto više od četvrtine ispitanika smatra da im je potrebna, ali je još nisu potražili. Ovi podaci ukazuju na potrebu za jačom prevencijom mentalnih problema i većim poticanjem mladih na traženje profesionalne pomoći.

Istraživanje, koje je provedeno od prosinca 2024. do ožujka 2025. pod vodstvom Roberta Kopala, Krešimira Žnidara i Darije Korkut, uz podršku tvrtke Prizma CPI, pokazuje duboku povezanost između mentalnog zdravlja mladih i digitalne tehnologije.