MLADI u Hrvatskoj žive u okruženju koje se odlikuje raznolikošću iskustava i izazova. Mnogi mladi suočavaju se s procesom obrazovanja, bilo na visokoškolskim institucijama ili kroz strukovna zanimanja. Nedavno završeni fakultet ili traženje prvog posla često predstavljaju ključne trenutke u njihovim životima. Stanovanje također predstavlja značajan aspekt, s nekim mladima koji biraju živjeti u većim urbanim centrima zbog poslovnih prilika, dok drugi ostaju u manjim gradovima ili ruralnim područjima. S obzirom na izazove tržišta rada, mnogi mladi suočavaju se s pitanjem zapošljavanja, neizvjesnosti u vezi s financijskom stabilnošću i odlukama o ostanku u zemlji ili odlasku u inozemstvo radi boljih prilika.

Digitalna kultura, društvene mreže i tehnologija igraju ključnu ulogu u svakodnevnom životu mladih, oblikujući način komunikacije, druženja i stvaranja identiteta. Unatoč izazovima, hrvatski mladi često pokazuju visok stupanj prilagodljivosti, entuzijazma i kreativnosti u suočavanju s dinamičnim promjenama u društvu i ekonomiji. Neki također sudjeluju u aktivizmu, volontiranju ili kulturnim inicijativama kako bi doprinijeli zajednici i oblikovali pozitivne promjene u društvu.

Kao naciji kojoj kao da je kuknjava pomalo zapisana u genetskom kodu, mladi, na kojima, kažu, svijet ostaje, i ne žive tako loše.

Država s najmanje mladih koji žive u materijalnoj oskudici

Naime, prema podacima Eurostata, među zemljama Europske unije, najveći postotak mladih koji se suočavaju s materijalnom i socijalnom oskudicom zabilježen je u Rumunjskoj (24%), Bugarskoj (21%) i Grčkoj (16%). S druge strane, u 11 država EU taj postotak iznosi manje od 3%. Konkretno, te zemlje su Luksemburg, Hrvatska, Estonija, Finska, Slovenija, Poljska, Nizozemska, Češka, Cipar, Švedska i Austrija.

Izuzimajući Luksemburg zbog njegove male veličine, Hrvatska se ističe kao zemlja s najmanjim postotkom mladih koji žive u materijalnoj i socijalnoj oskudici među svim članicama EU, s impresivnih 1.2%. Prosječna stopa u cijeloj EU iznosi 6.2%.

Komfor i sloboda vs. više džeparca

No, kakva je situacija „na terenu“, odnosno, što kažu pripadnici Z generacije o svom životnom standardu?

„Mislim da je kod nas uobičajenije nego bilo gdje drugdje da mladi žive s roditeljima dok ne zasnuju svoje obitelji. Kako danas i osnivanje obitelji dolazi na red sve kasnije, tako mladi sve duže žive s roditeljima. Osobno, koliko god me živcira situacija u kojoj sama živim s roditeljima, više bi me živciralo to da se moram misliti što ću jesti i hoću li imati dovoljno novaca za preživjeti mjesec. Ukratko, nisam još spremna na to da više od pola plaće dajem za krov nad glavom“, govori Ena (24), studentica ekonomije koja je, uz studij, i zaposlena.

I dok s jedne strane većina mladih u Hrvatskoj još uvijek nije spremna živjeti „od prvog do prvog“ pa zbog toga i žive s roditeljima u prosjeku duže od vršnjaka u drugim zemljama EU, postoje i oni koji će radije biti sami, pa makar i u skromnijim uvjetima od onih na koje su navikli tijekom života s roditeljima.

„Živim u studentskom domu. Studiram besplatno, a financiram se od toga što sama radim i što primam stipendije. Od roditelja ne očekujem financijsku pomoć jer je nisu u mogućnosti pružiti i nije me strah što će biti kada diplomiram. Navikla sam se snalaziti i naučila sam imati pozitivan stav glede života, u vezi svega“, komentira Paula (24), apsolventica komunikologije.

Koliko je mladih u riziku od siromaštva?

Razgovarajući s mladima, mogu se steći različiti dojmovi. I dok ih i dalje velik broj razmišlja o odlasku iz Hrvatske, oni koji ostaju, ma kako im se činilo „lošije“ nego što je „vani“, činjenica je da je broj mladih u Hrvatskoj koji su u riziku od siromaštva bolji nego u Europi. Naime, samo 11.6% mladih u Hrvatskoj pripada toj kategoriji, pri čemu nema značajnih razlika između onih koji žive sami i onih koji žive s roditeljima. U usporedbi s prosjekom EU, koji iznosi 20.6%, možemo zaključiti da mladi u Hrvatskoj imaju bolje uvjete za život od većine svojih vršnjaka u drugim članicama EU.