RIBAFISH nastavlja svoju misiju čistih otoka. Uključio se i u hvalevrijedan projekt WWF-a što ga je odvelo na jedan od naših najudaljenijih otoka. Lastovo je tek početak, a Riba planira i dogodine podržati inicijativu. Svake godine u morima završi oko milijun tona fantomskih ribolovnih alata, kojima treba do šesto godina da se razgrade. Time naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora koje glasi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, postaje grobljem plastike.

Sredozemno more slovi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, sa čak 95% plastičnog otpada u moru i na plažama. Samim time, naše je Jadransko more pod opsadom plastike, a čak 50% cjelokupnog otpada koji dolazi iz morskih izvora odnosi se na zaostale, izgubljene i napuštene ribolovne alate, takozvane fantomske ribolovne alate. S ciljem podizanja svijesti o ovom gorućem problemu, ali prvenstveno zbog čišćenja samog podmorja, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF organizirala je akciju čišćenja lastovskog podmorja od fantomskih ribolovnih alata, a u nekoliko dana izvađeno je oko tonu materijala. 

Foto: Ante Gugić

Fabijan Peronja iz WWF Adrije objašnjava kako fantomski ribolovni alati ubijaju život u moru i štete svima nama jer se ne uspiju razgraditi ni kroz 600 godina. "Nakon što ih ribari izgube, fantomski ribolovni alati još desecima godina imaju svoju lovnu funkciju. Ribe, rakovi, dupini, morske kornjače i ostali morski organizmi se zapliću u mreže, iz kojih teško mogu izaći i umiru u mukama. Velik je problem i sa samim mrežama: kad se razgrade, one ne nestaju, nego se pretvaraju u mikroplastiku koja kroz hranu, zrak ili vodu završi u našim organizmima", govori Peronja. 

Osim morskim bićima koja u njima stradavaju, napuštene mreže rade veliku štetu i ribarima. Radi se o priličnom financijskom izdatku, jer jedna mreža od dvjestotinjak metara stoji minimalno 3500 kuna. Dodatni problem je što taj napušteni ribolovni alat može oštetiti nove mreže, kao i smanjiti ulov ribara zbog lovne funkcije koju i dalje imaju. 

Foto: Ante Gugić

"Suradnja ribara i ronioca je iznimno važna jer omogućuje vađenje mreže iz mora brzo nakon što se izgubi. Međutim takav način rada nije isplativ zbog troška zarona koji je, ovisno o dubini mora i lokaciji, gotovo izjednačen s troškom nove mreže", objašnjava Peronja i dodaje da je na Lastovu mapirano čak 30 različitih lokacija zagađenih fantomskim ribolovnim alatima, od kojih su 23 lokacije uspješno očišćene od gotovo tone ribolovnih alata. "Posao nije ni približno završen jer takvog najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja ima svugdje i trebali bismo pronaći model suradnje za čišćenje ostalih lokacija te pronaći način kako to raditi redovito. Vjerujemo da bi nam poslovni sektor mogao pomoći ostvariti takvu suradnju te sudjelovati u zaštiti prirode na način koji je pozitivan i za stanje mora i za ljude koji o njemu ovise", zaključuje Peronja.

Foto: Ante Gugić

WWF je akciju čišćenja lastovskog podmorja proveo kroz svoj projekt "Ghost gear", a u suradnji s lastovskim ronilačkim centrima Ankora i Ronilački raj te zagrebačkim ronilačkim klubom DPS Zagreb. Napuštene mreže, vrše i drugi zaboravljeni ribolovni alati imaju značajne ekološke, ekonomske i društvene posljedice za morske organizme, ribare, sve one koji žive od mora, ali i svakoga od nas.

Kako je protekla naša akcija čišćenja podmorja pogledajte u videu.

U slobodnim trenucima od čišćenja podmorja Ribafish je u šetnji osmislio i svojevrstan nagradni kviz, pa su tako stanovnici i turisti Lastova također mogli naučiti što su fantomski ribolovni alati i zašto je važan ovaj projekt čišćenja Jadranskog mora.