BRAK u Europi očito nema svugdje istu sudbinu. Najnoviji podaci koji prikazuju stopu razvoda u Europskoj uniji, a odnose se na 2023. godinu, pokazuju velike razlike među državama. Dok se u nekima gotovo svaki drugi brak raspadne, drugdje se parovi ipak češće odlučuju ostati zajedno.

Na vrhu ljestvice su Finska, Francuska i Luksemburg

Na samom vrhu ljestvice po broju razvoda nalaze se Finska, Francuska i Luksemburg. U Finskoj se razvede čak 55,5 brakova na svakih 100 sklopljenih, dok je Francuska vrlo blizu s 55 razvoda, a Luksemburg s 53,5. Drugim riječima - u tim zemljama više od polovice brakova ne potraje.

Visoke stope razvoda bilježe i baltičke zemlje (Litva i Latvija), kao i dio sjeverne i zapadne Europe poput Švedske, Portugala, Poljske i Danske. Sociolozi takve trendove često povezuju s većom individualizacijom, ekonomskom neovisnošću partnera i manjom društvenom stigmatizacijom razvoda.

Hrvatska je među zemljama s najmanje razvoda

S druge strane ljestvice nalaze se zemlje u kojima brak očito i dalje ima čvršću poziciju. Hrvatska je među državama s najnižom stopom razvoda u EU - 25,5 razvoda na 100 brakova, što je manje od polovice finske brojke. Još niže su Rumunjska (20,4), Malta (19,7) i Irska (15,5), koja zatvara ljestvicu.

Zanimljivo je da se jug i jugoistok Europe općenito ističu stabilnijim brakovima. U tim zemljama i dalje snažnu ulogu imaju tradicionalne obiteljske vrijednosti, religija, ali i društveni pritisak da se brak očuva unatoč problemima.

Naravno, manji broj razvoda ne mora nužno značiti i sretnije brakove - u nekim sredinama ljudi se teže odlučuju na razvod zbog financijskih razloga, djece ili društvenih očekivanja. Ipak, podaci jasno pokazuju da Europa, kad je riječ o braku, nije ni približno homogena.