U DANAŠNJE se vrijeme često govori o emocionalnoj inteligenciji, no jednako je važno i pitanje emocionalne zrelosti. Mnogi se pitaju jesu li oni, njihovi partneri ili članovi obitelji emocionalno zreli te kako traume iz djetinjstva utječu na obrasce ponašanja u odrasloj dobi. Odgovore na ta pitanja nudi dr. Nicole LePera, na Instagramu poznata kao "the.holistic.psychologist" s devet milijuna pratitelja.

Što je emocionalna zrelost?

"Emocionalna zrelost je sposobnost da ostanete smireni i prisutni kada se suočite s nečim teškim", objašnjava dr. LePera za Parade. "To ne znači da se nikada nećete uzrujati, već da primjećujete svoje osjećaje i svjesno birate kako ćete postupiti, umjesto da reagirate impulzivno."

Ona dodaje kako mnoge burne reakcije nisu isplanirane, već proizlaze iz starih sjećanja pohranjenih u tijelu: "Kada nas nešto podsjeti na prošlost, naš živčani sustav može reagirati i prije nego što svjesno promislimo o tome. Emocionalna zrelost je sposobnost da kažete: 'Ovaj osjećaj je opravdan, ali ja mogu odabrati što ću sada učiniti.' To je trenutak u kojem vaša odrasla osobnost može stati uz vaše mlađe, povrijeđeno ja, umjesto da se s njime poistovjeti."

Prema dr. LePeri, emocionalna zrelost također znači da možete smiriti svoje tijelo, preuzeti odgovornost za svoje postupke, primijetiti osjećaje bez samokritike te razumjeti da nelagoda ne znači nužno i opasnost. "Iznad svega, emocionalna zrelost znači osjećati se dovoljno sigurno u samoga sebe da si dopustite stanku i donesete svjesnu odluku", zaključuje ona.

Osam jasnih znakova emocionalne zrelosti

1. Zastajete prije reakcije

Kada ste emocionalno zreli, u stanju ste zastati na trenutak umjesto da ishitreno izgovorite nešto zbog čega biste kasnije mogli požaliti. "Osjećate kako vam srce ubrzano lupa ili vam se tijelo napinje", kaže dr. LePera. "Umjesto da povisite glas ili se povučete, duboko udahnite. Ta stanka može promijeniti ishod cijelog trenutka."

2. Preuzimate odgovornost bez srama

Ovo je posebno važno za one koji imaju potrebu stalno ugađati drugima. "Možete reći: 'Žao mi je, povrijedio/povrijedila sam te', bez da pomislite: 'Ja sam grozna osoba'", navodi psihologinja. "Učite iz pogreške umjesto da tonete u osjećaju krivnje."

3. Smireno postavljate granice

Emocionalna zrelost znači da se osjećate ugodno dajući prioritet vlastitim potrebama, čak i ako to nije ono što druga osoba želi čuti. "Možete reći 'ne' bez grubosti. Možete reći 'da' bez osjećaja zamjeranja. Iskreni ste oko toga što vam odgovara, a što ne", objašnjava dr. LePera.

4. Dopuštate drugima da imaju drugačije mišljenje

"Netko se može ne slagati s vama, a da se zbog toga ne osjećate slomljeno", kaže dr. LePera o emocionalnoj zrelosti. "Razumijete da različita mišljenja ne predstavljaju osobno odbacivanje."

5. Popravljate odnose nakon sukoba

Biti emocionalno zreo ne znači da se nikada nećete posvađati, već da znate kako popraviti odnos. "Nakon svađe se vratite i kažete: 'Možemo li pokušati ponovno?' Znate da se odnosi učvršćuju kada su obje strane spremne raditi na rješenju."

6. Osjećate emocije umjesto da ih potiskujete

Može biti teško priznati složene ili bolne emocije, ali izravno suočavanje s njima znak je zrelosti. "Umjesto da se zatrpavate poslom, neprestano skrolate po mobitelu, prejedate se ili na druge načine izbjegavate suočavanje, dopuštate si osjetiti svoje emocije dovoljno dugo da ih shvatite", kaže dr. LePera.

7. Napuštate stare uloge

Čak i ako su vam u prošlosti nametnuta nerealna očekivanja, poput uloge "mirotvorca" u obitelji, znak emocionalne zrelosti je odmaknuti se od tih uloga. "Prestajete vjerovati da uvijek morate biti 'onaj snažni' ili 'onaj koji sve rješava'. Dopuštate si biti samo čovjek", objašnjava ona.

8. Birate ono što je zdravo, a ne samo poznato

"Naš živčani sustav često daje prednost onome što mu je poznato, čak i ako je bolno", dijeli dr. LePera. "Emocionalna zrelost znači birati ono što je za vas dobro, a ne samo ono na što ste navikli."

Kako postati emocionalno zreliji

Postati emocionalno zreliji je proces koji zahtijeva vrijeme. "Ljudi često očekuju velike, dramatične prekretnice, ali prava se promjena događa u malim trenucima", kaže dr. LePera za Parade. Ona navodi primjere poput primjećivanja vlastitog tijela, polaganog i dubokog udaha, njegovanja blagog unutarnjeg dijaloga ili popravljanja odnosa nakon nesuglasice. "Male, ponavljajuće radnje uče vaš živčani sustav da ste na sigurnom", objašnjava ona.

Proces iscjeljivanja unutarnjeg djeteta može neke iznenaditi. "Ne morate ponovno proživljavati svako bolno sjećanje da biste se iscijelili", ističe dr. LePera. "Vaše tijelo reagira na osjećaj sigurnosti u sadašnjem trenutku. Iscjeljenje se odnosi na to kako se postavljate prema sebi i svijetu danas." Prepoznavanje samog procesa ključno je za napredak.

"'Ponovno roditeljstvo' ne znači ostati zaglavljen u prošlosti, već primjećivati stare obrasce i birati svjesnost umjesto automatskih reakcija", kaže dr. LePera, naglašavajući da cilj nije upiranje prstom. "Ne radi se o krivnji roditelja. Radi se o prihvaćanju onoga što vas je oblikovalo i donošenju odluke o tome kako ćete sada djelovati. Promjena zahtijeva vrijeme. Cilj nije savršenstvo, već rast i stvaranje sigurnog unutarnjeg svijeta."