MNOGI ljudi žure u veze zbog tjeskobe i društvenog pritiska, umjesto iz stvarne želje za partnerstvom. U suvremenoj kulturi samački se život često doživljava kao privremena i pomalo neugodna postaja na putu do veze, a ne kao legitiman i ispunjen životni odabir.

Psiholog Mark Travers objašnjava tri psihološki utemeljena znaka koji ukazuju na to da je mudrije ostati sam nego ulaziti u odnos koji nas ne ispunjava. Njegov stav podupire i psihologinja Bella DePaulo, koja u istraživanju iz 2023. tvrdi da je razlika u sreći između slobodnih i zauzetih ljudi mnogo manja nego što se misli, a često i nestaje kad se u obzir uzme osobni izbor.

Više vas privlače potencijalni partneri nego stvarno partnerstvo

Neki ljudi osjećaju da najviše živnu na početku nečeg novog: uzbuđenje zbog poruka koje pristižu, neizvjesnost sviđate li se drugoj osobi i način na koji nova povezanost može običan dan učiniti izvanrednim. Iako se to iskustvo čini kao ljubav, psihologinja Dorothy Tennov, koja je proučavala romantičnu opsesiju, naziva ga "limerencija".

Riječ je o snažnoj, nevoljnoj privlačnosti prema drugoj osobi koja obilježava ranu fazu veze i neurološki je bliža olakšanju tjeskobe nego istinskoj intimnosti. Istraživanja objavljena u časopisu Psychological Medicine pokazuju da ljudi u ranoj fazi veze imaju obrasce moždane aktivnosti slične onima kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Mozak se ne zaljubljuje, već se fiksira i traži razrješenje napetosti. Ključno je ono što se događa kada se ta napetost smiri. Kod onih koji istinski žele partnerstvo, veza se tada produbljuje. Kod onih koje privlači sam lov, tada često počinje nemir.

Vlastita vrijednost ovisi vam o statusu veze

Psiholog Travers opisuje situaciju u kojoj dolazite u društvo znajući da će vas pitati viđate li se s kime. Nekima je to neutralno pitanje, dok ga drugi doživljavaju kao trenutak procjene, kao da se njihov status ažurira ovisno o odgovoru.

Takvo se stanje naziva "uvjetovano samopoštovanje" - osjećaj osobne vrijednosti koji se temelji na vanjskom priznanju umjesto na unutarnjoj stabilnosti. Kada status veze postane glavni izvor tog priznanja, biti sam ne čini se samo kao usamljenost, već kao dokaz da s vama nešto nije u redu. Problem nije u samoj želji za vezom, već u trenutku kada ta želja postane neodvojiva od potrebe da se osjećate prihvaćeno.

Ponavljate obrasce u vezama, ali to ne uviđate

Ljudi koji su prošli kroz nekoliko veza često primijete temu koja se ponavlja. Ona ne mora biti dramatična, poput "uvijek završim s nekim tko je okrutan".

Češće se radi o suptilnijem osjećaju da vas partneri nikada u potpunosti ne vide, da ste vi ti koji se uvijek malo više brinete, da neprestano upravljate emocionalnom klimom u vezi ili se osjećate prisiljenima umanjivati sebe kako bi se drugi osjećali ugodno. Takve je obrasce nemoguće sagledati ako niste proveli dovoljno vremena sami, izvan odnosa, kako biste stekli jasniju perspektivu.