Europski "grad s dva mora" je hit na TikToku. Posjetila su ga brojna poznata imena
S DOLASKOM toplijih dana mnogi počinju planirati odmore i izlete. Među odredištima koje Hrvati često biraju nalazi se i susjedna Italija, a posljednjih se dana na internetu spominje Sestri Levante, grad na talijanskoj rivijeri između Genove i područja Cinque Terre. Grad je poznat i po nazivu "grad dvaju mora" te je jako popularan na društvenim mrežama.
Za razliku od razvikanijih susjednih mjesta, Sestri Levante na ligurskoj obali može biti privlačan onima koji traže mirnije okruženje i manje gužve. "Sestri Levante nije toliko poznat i sviđa nam se što je tako", rekao je Nicolò Mori, predsjednik udruženja lokalnih poduzetnika Sestri Levante In, prenosi Forbes. "Ne bismo željeli postati Cinque Terre jer bi to uništilo autentičnost grada."
Grad dvaju mora
Posebnost Sestri Levantea povezana je s njegovim položajem. Povijesna jezgra smještena je na uskom pojasu kopna koji je nekoć bio otočić, a kasnije se spojio s kopnom. Ta prevlaka danas razdvaja dvije uvale različita obilježja.
S jedne strane nalazi se Baia delle Favole odnosno Zaljev bajki. Prema lokalnim izvorima, naziv joj je 1950-ih dao televizijski voditelj Enzo Tortora, u čast Hansu Christianu Andersenu, koji je boravio u Sestri Levanteu u 19. stoljeću. S druge je strane Baia del Silenzio odnosno Zaljev tišine, naziv koji se prvi put povezuje s pjesnikom Giovannijem Descalzom 1919. godine.
Baia del Silenzio ubraja se među najpoznatije gradske prizore. U TripAdvisorovu izboru Travelers’ Choice Beaches iz 2018. zauzela je šesto mjesto među talijanskim plažama.
Povijest i poznati posjetitelji
Sestri Levante ima dugu povijest. U izvorima se navodi da je isprva bio poznat kao Segesta ili Segeste te da su ga osnovali ligurski Tiguli. U srednjem vijeku bio je povezan s Republikom Genovom, a tijekom stoljeća bio je izložen napadima i pokušajima osvajanja, uključujući i napade gusara 1542. i 1607. godine.
U gradu su boravili i neki poznati posjetitelji. Lokalni turistički izvori navode Hansa Christiana Andersena, Richarda Wagnera, Guglielma Marconija i nizozemskog pisca Arthura van Schendela. Za Marconija se navodi i povezanost s kulom Torre Marconi, gdje je provodio pokuse povezane s radiokomunikacijom.
Šetnja gradom
Povijesna baština i svakodnevni život u Sestri Levanteu vidljivi su na više lokacija u gradu. Glavna ulica Via XXV Aprile prolazi povijesnom jezgrom, uz niz zgrada živopisnih pročelja, od kojih su neke ukrašene oslikanim arhitektonskim detaljima u tehnici trompe l’oeil.
U gradu djeluju i povijesni lokali. Slastičarnica Rossignotti navodi tradiciju od 1840. godine, dok se za Caffè Centrale u lokalnim turističkim prikazima spominje rad od 1920-ih.
Sestri Levante ima i više plaža na području općine koje nose oznaku Plave zastave. Za 2025. među njima su navedene Baia delle Favole Nord, Baia Portobello, Spiaggia Renà i Riva Trigoso. U gradu se nalaze i crkva San Nicolò dell’Isola, najstarija gradska crkva podignuta u romaničkom stilu 1151., te Santa Maria di Nazareth, koja je u 17. stoljeću preuzela ulogu nekadašnje župne crkve.
Među važnijim zgradama ističu se Palazzo Durazzo-Pallavicini, gdje se nalazi gradska uprava, te Palazzo Fascie, u kojem je smješten MuSel, arheološki i gradski muzej. Muzej prikazuje građu od prapovijesti i kamenog doba do novije gradske povijesti. Galleria Rizzi djeluje kao kuća-muzej i galerijski prostor.
Gastronomija
Lokalna gastronomija oslanja se na ligursku i mediteransku kuhinju, s čestim korištenjem ribe, maslinova ulja i aromatičnog bilja. Sestri Levante i obližnja Riva Trigoso posebno su povezani s jelom bagnun, gustom juhom od inćuna, luka, rajčice i maslinova ulja. To je jelo povezano s lokalnom ribarskom tradicijom, a posvećena mu je i godišnja manifestacija koja se održava od 1960. godine.
U lokalnoj su kuhinji zastupljeni i inćuni pripremljeni na različite načine, focaccia te tjestenina s pestom alla genovese, tipičnim za Liguriju.
Cijene
Sestri Levante nije među najjeftinijim mjestima na ligurskoj obali, ali nije ni izrazito skup. Prema Numbeu, obrok u jeftinijem restoranu stoji oko 22,50 eura, večera za dvije osobe u restoranu srednje kategorije oko 70 eura, cappuccino oko 1,20 eura, a mala boca vode oko 1,50 eura.
U trgovinama litra mlijeka stoji oko 1,34 eura, kruh od 500 grama oko 2,88 eura, a boca vina srednje kategorije oko 5 eura. Važno je znati i da se u 2026. boravišna pristojba naplaćuje od 1. ožujka do 31. listopada.