ŠIROM Mediterana zabrinjavajući komentari o prekomjernom turizmu dosegnuli su posljednjih nekoliko godina vrhunac. Upadljivo odsustvo posjetitelja tijekom pandemije i priče o održivom oporavku sada su daleka sjećanja - čini se da svi zapravo žele samo svojih nekoliko dana na suncu.

Na najpopularnijim europskim otocima to stvara pritisak na resurse i infrastrukturu jer vode ima sve manje, ceste su zakrčene, a smeće se gomila. Ipak, turisti i dalje dolaze, piše The Telegraph.

U Španjolskoj turizam generira 15,6 posto ukupnog BDP-a, a prihodi turističke industrije porasli su za 36 posto u prvih devet mjeseci 2024. u odnosu na 2019. godinu, unatoč prosvjedima protiv turizma. Ipak, začuđujuće je da Baleari nisu najzakrčenije mjesto u Mediteranu, kao ni grčki otoci Mikonos i Santorini.

Prema nedavnom izvješću turističkog časopisa Which?, tu neželjenu titulu nosi grčki otok Zakintos, gdje na svakog stanovnika dolazi 150 turista. The Telegraph donosi pregled europskih otoka s najvećim turističkim gužvama kao i neke njihove mirnije alternative.

Najveće gužve

Rodos

U resortu Faliraki rođena je reputacija otoka kao mjesta za uživanje i jeftino opijanje, a sada tamo svake godine dolazi 3,5 milijuna posjetitelja u potrazi za djelićem hedonističkog raja (što čini 26 turista na jednog stanovnika).

Kruzeri također pristaju na Rodos, dodatno narušavajući ravnotežu turizma. Zbog toga je portal za iznajmljivanje smještaja Holidu.co.uk Rodos proglasio drugim turistički najopterećenijim gradom u Europi, odmah nakon Dubrovnika. Međutim, Rodos je nadmašio i zloglasno zakrčenu Veneciju koja je zauzela treće mjesto. Ipak, za otok bi uskoro moglo nastupiti bolje razdoblje.

Partnerstvom s turističkim operatorom TUI osnovan je Rhodes Co-Lab, organizacija koja ima za cilj pretvoriti ga u održivo odredište do 2030. godine kroz inicijative koje uključuju odbacivanje fosilnih goriva, povećanje lokalne poljoprivrede i akvakulture za 50 posto te zaštitu kulturne baštine otoka.

Mallorca

Prema podacima časopisa Which?, Mallorca je 2023. godine imala najviše noćenja u Europi – više od 51 milijun. U 2024. godini kroz zračnu luku Palme prošlo je sedam posto više posjetitelja nego prethodne godine, a za 2025. očekuju se još veći brojevi.

Među posljedicama je i novi prometni problem ljeti, kada iznajmljeni automobili zakrče obilaznicu oko Palme i vijugave ceste u unutrašnjosti u srpnju i kolovozu. Tu je i nedostatak stanova za lokalno stanovništvo, budući da oko trećine svih nekretnina služi u turističke svrhe.

To je rezultiralo razumljivim tenzijama. U ožujku je otvoreno pismo koje su potpisale brojne aktivističke organizacije upozorilo turiste da ove godine ne dolaze: "Ne trebamo više turista; zapravo, vi ste izvor našeg problema."

Ibiza

Prema podacima neprofitne organizacije Ibiza Preservation, broj godišnjih posjetitelja na Ibizi gotovo se udvostručio od 2001. godine. S više od tri milijuna noćenja godišnje u usporedbi s cjelogodišnjim stanovništvom od samo 160.000, otok je izgubio velik dio svoje poljoprivredne površine i ima najveću količinu otpada po stanovniku među svim Balearskim otocima.

Organizacija tvrdi da se samo četiri posto hrane koja se tamo konzumira uzgaja lokalno, dok je uništavanje polja i šuma dovelo do povećanog rizika od požara. Vode također nedostaje, iako trenutačno nema ograničenja za turiste. Dana 15. lipnja ove godine počet će prosvjedi protiv prekomjernog turizma u gradu Ibizi u sklopu nacionalne kampanje.

Malta

Možda nije privlačna poput Baleara ili grčkih otoka, ali i Malta vodi tihu borbu s prekomjernim turizmom. Malta je 2022. godine bila osma u svijetu po broju turista po stanovniku, a 2024. broj posjetitelja porastao je za gotovo 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Grade se novi hoteli, a otok će morati privući gotovo pet milijuna turista godišnje da bi ih popunio do 2027. godine. No Malta i njezini susjedi već se sada teško nose s onima koji dolaze.

Još 2023. godine stanovnici su se žalili na "smrad, prometni kaos i parkiranje" u glavnom gradu Valletti. Neki lokalni operatori odbijaju voditi posjetitelje na obližnji otok Comino tijekom ljeta. Nekada jedno od najljepših lokalnih mjesta, sada je prepuno Instagramera, a smeće koje ostavljaju dovelo je do problema s glodavcima.

Mirne oaze

Dugi otok

Hrvatska također ima problem s prekomjernim turizmom s više od 20 milijuna noćenja godišnje. No samo oko 0.005 posto tih noćenja događa se na ovom skrivenom (ali ne i neupadljivom) mjestu uz obalu kod Zadra.

Možda je razlog tome što je velik dio 44 kilometra dugog otoka neobrađen ili što njegov mali glavni grad Sali nema glamur ni blistave spomenike poput poznatijih hrvatskih obalnih gradova (ali to nadoknađuje lukom punom terasa u bojama sorbeta i okolicom ispunjenom 700 godina starim maslinama).

U Salima se svake godine u prvom tjednu kolovoza održava živahan festival, a tu su i stjenovite uvale i šumovita brda Parka prirode Telašćica te jedna od najboljih plaža u zemlji - Sakarun, gdje je voda bistro prozirna poput votke, a povjetarac nosi miris borove šume.

Pantelleria

Ovaj divlji otok kraj Sicilije nije potpuno bez posjetitelja. Ali iako se broj stanovnika udvostručuje ljeti, to i dalje znači da ima manje od 15.000 ljudi koji istražuju njegovo kratersko jezero, termalne izvore i staze prepune biljnih mirisa u bilo kojem trenutku (za usporedbu, Capri godišnje posjeti 3,6 milijuna ljudi).

Ima i kulture: tradicionalni način berbe grožđa za poznata vina Pantellerije uvršten je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. I premda ovdje nema pijeska, dramatične stjenovite uvale Pantellerije doslovno su legendarne – Odisejevo odredište za vrijeme njegova dugog zatočeništva kod Kirke.

Samotraki

Za svaki Mikonos ili Santorini postoji i grčki otok kojemu je teško pristupiti i na kojem turista gotovo da i nema. Među njima je Samotraki u sjevernom Egeju, do koje ljeti vodi trajekt iz Limnosa (ili cijele godine iz Aleksandropolisa), a prema istraživanju projekta Sustainable Samothraki omjer turističkih kreveta i lokalnog stanovništva iznosi zdravih 0,5 prema jedan.

Ovo nije mjesto za duge dane na plaži i maratonske ručkove u tavernama, već za pješačenje kroz zlatna polja pšenice ili vožnju po praznim serpentinama prema osamljenim crkvama i ledenim slapovima. Ovdje nema luksuznih hotela, samo nekoliko hotela s tri zvjezdice na sjevernoj obali, između stjenovitih litica i voda kanjona Fonias i drevnih stupova Svetišta Velikih bogova.

Porto Santo

Ponekad se morate udaljiti od Mediterana da biste izbjegli gužve, a ovaj otok leži u Atlantskom oceanu, 90 minuta trajektom od veće i poznatije Madeire. Dobro poznat među portugalskim turistima zbog svojih baršunastih plaža i uspavanih primorskih mjesta, još nije privukao veliku pozornost šire javnosti, unatoč tome što je Madeira četvrta najposjećenija regija Portugala.

Procjenjuje se da u ljetnim mjesecima tamo dolazi oko 20.000 posjetitelja mjesečno. Pijesak je ovdje zaista glavna stvar: postoji devet kilometara dugačka plaža koja nosi ime otoka te niz uspavanih uvala sa slamnatim suncobranima.