KADA primalja položi dijete na majčina prsa, gotovo svaka majka doživi jedan od najljepših trenutaka u svom životu. Taj prvi kontakt i sreću na kratko ipak prekida neonatolog ili pedijatar kako bi napravio prvi pregled djeteta.

 

Već minutu nakon izgona liječnik će napraviti prvi pregled novorođenčeta kod kojeg će procijeniti boju kože, rad srca, mišićni tonus i frekvenciju disanja.

 

Drugi pregled radi se pet minuta nakon izgona. Tada liječnik radi drugu procjenu novorođenčeta i određuje kompletni Apgar indeks. Ako je Apgar nizak, dijete nepravilno diše, mlitavo je i ima plavu kožu, potrebno je osloboditi dišne putove. To se radi pomoću tanke plastične sondice koja se uvodi u nosnice i u usta, s ciljem izvlačenja sekreta iz dišnih putova. To može biti djetetova sluz ili plodova voda koju je dijete progutalo ili udahnulo.

 

Ako je djetetu potrebno dati kisik, tada ga ono dobiva preko male maskice na licu ili preko tanke plastične cjevčice u nos. Potom babica obriše dijete, zamota ga u zagrijanu pelenu i pokaže majci. To je u slučaju ako je majka imala prirodni vaginalni porođaj sa ili bez epiziotomije ili je porođaj dovršen carskim rezom uz spinalnu anesteziju te je majka pri svijesti. Dijete na majčinim prsima može biti i golo, pokriveno toplom pelenom ili mekanim ručnikom.

 

 

Potom slijedi porođaj posteljice ili šivanje međice za vrijeme kojeg majka još uvijek može imati dijete na svojoj koži. Nakon što je ostvaren kontakt majke i djeteta, babica će urediti i okupati dijete, počešljati ga, izvagati, izmjeriti dužinu te mu staviti narukvicu s brojem koji je identičan broju na majčinoj narukvici. Dijete će na kraju boravka u rađaonici dobiti injekciju vitamina K kao prevenciju od krvarenja čemu je novorođenčad sklona. Istodobno će dobiti i kapi u oči, kako bi se spriječila infekcija očiju koju je dijete moglo zadobiti u majčinom porođajnom kanalu. Kada je ginekolog završio šivanje međice, babice odvoze ženu na odjel. Uz nju ide i njezino dijete. U rodilištu koje ima status "Prijatelja djece" majka i dijete borave 24 sata zajedno u majčinoj sobi.

 

 

Otprilike sat vremena nakon porođaja, kada se majka već malo oporavila, napravit će se i treći pregled djeteta. U sobu dolazi babica s pedijatrom. Babica dovozi mali stolić na kojem se nalazi mekana spužvasta podloga i sve potrebno za prvi pregled djeteta. Dijete se pregledava na stoliću uz majčin krevet. Ako se radi o djetetu koje je rođeno carskim rezom u općoj anesteziji, pregled se odgađa dok se majka posve ne razbudi, jer je važno da majka prati pregled te razgovara s pedijatrom. Neonatolog pri pregledu na djetetovu listu upisuje podatke koje dobije od majke o zdravstvenom stanju oba roditelja, starije djece te o tijeku trudnoće. Potom pregledava djetetovu kožu (bljedilo, cijanoza, žutilo, madeži, krvarenja, modrice i povrede), kostur (prijelomi ključne kosti ili iščašenja kukova, opseg i oblik glave), mišiće (skraćenje vratnog mišića, tzv. tortikolis). Nakon toga se opipavaju trbušni organi, oblik očnih rasporaka (radi sindroma Down), reakcija zjenica na svjetlo, slušni kanali i sluh, oblik uške, nepce.

 

Slijedi pregled slušalicom srca i pluća. Potom se gledaju spolni organi, kod dječaka se osobito pazi jesu li oba testisa spuštena i je li vanjsko ušće mokraćnog kanala na normalnom mjestu. Kod djevojčica se gleda jesu li male usne slijepljene. Ženska novorođenčad obično ima obilan sluzavi vaginalni iscjedak. Potom se gleda prohodnost anusa. Iza toga slijedi pregled neurološkog statusa, tzv. Moro refleks, simetrija u pomicanju ruku i nogu. Sve patološko što se otkrije na djetetu, odmah se pokazuje i objašnjava majci.

 

 

Nakon smještanja u sobu s drugim rodiljama, sestre povremeno odnose dijete na ostale preglede koje je još potrebno napraviti. Djeca koja imaju dobru ocjenu Apgar testa i općenito dobro napreduju, prolaze samo testove na eventualnu pojavu fiziološke žutice koja se relativno često javlja kod novorođene djece i lako se liječi sunčanjem pod specijalnim lampama. Ustanovi li se teži oblik žutice kod djeteta, ono će biti ili na tretmanu sunčanja pod lampama svaka dva sata, ili će čak biti zadržano na sunčanju jer će pritom primati i infuziju koja pomaže u izlječenju. Na sreću, blaži oblik žutice može se liječiti i pomoću posebno prilagođene lampe koja se stavlja u djetetov jastuk te se dijete tako sunča, ležeći uz svoju majku od koje se uopće ne mora odvajati.

 

Dodatne pretrage krvi, koje se danas obavezno provode u rodilištu, skupnim imenom nazivaju se neonatalni skrining. Te se pretrage obično rade drugi ili treći dan nakon rođenja. Djetetu se iz pete uzima krv te se laboratorijskim testom krv ispituje na fenilketonuriju (poteškoće s metabolizmom bjelančevina, može stvarati poteškoće s kožom, probavom i uzrokovati zaostajanje u rastu) te hipotireozu (smanjena funkcija štitne žlijezde koja može uzrokovati zaostajanje u psihičkom razvoju).

 

Po potrebi u rodilištu se provodi UZV kukova, ortopedski pregled kukova ili stopala ako postoji kakva malformacija, pregled abdomena ili mozga kod djece kod koje postoje indikacije za takav pregled. Isto tako dodatne preglede će po potrebi obavljati ostali specijalisti kao što su okulist, neurokirurg, dječji kardiolog i svi oni specijalisti koji mogu pomoći kod određenog problema koji se eventualno pojavio u novorođenčeta.

 

 

Neposredno prije odlaska majke i djeteta iz rodilišta, dijete se još jednom pregleda. To se radi stoga što se neke srčane greške ne čuju slušalicom na ranom pregledu, a mogu se čuti treći ili četvrti dan. Na tom pregledu dijete se i cijepi protiv tuberkuloze te hepatitisa B, za što majka dobiva knjižicu cijepljenja djeteta.

 

Nakon zadnjeg, četvrtog pregleda, neonatolog ispunjava djetetovu zdravstvenu knjižicu koja ima više desetaka rubrika i koja omogućuje patronažnoj službi na terenu i primarnom liječniku da dijete nastave dalje kontrolirati i zbrinjavati u savjetovalištu za zdravu djecu.

 

Set koji majka dobiva na odlasku kući sastoji se od: 1. knjižice cijepljenja, 2. zdravstvene knjižice predškolske dobi i 3. zdravstvene knjižice školske dobi. Kopije tih podataka iz rodilišta pohranjuju se u majčinu povijest bolesti te su dostupni za kopiranje u slučaju da majka izgubi djetetovu zdravstvenu knjižicu. Ta knjižica iz rodilišta prati dijete do sedme godine života, odnosno do polaska u školu, kada se podaci upisuju u sljedeću knjižicu.