IAKO je ideja o "pravilnom" odgoju vrlo subjektivna jer se svako kućanstvo, roditelj i okolnosti drastično razlikuju, postoje određene lekcije koje dobri roditelji usađuju svojoj djeci. Ljudi koji su dobro odgojeni ne mare za neke stvari, ponajprije zbog vrlina i načela koja su naučili, od ophođenja s poštovanjem prema drugima do njegovanja čvrstih odnosa. Čak i roditeljska toplina, koja se u trenutku može činiti nevažnom, značajno utječe na to što će njihova djeca cijeniti u odrasloj dobi, pokazala je studija objavljena u časopisu Journal of Family Psychology.

Hvalisanje postignućima

Isticanje novca i drugih površnih stvari očit je znak osobe koja očajnički traži pažnju i potvrdu okoline, vjerojatno zato što je nije dobivala od roditelja. S druge strane, dobro odgojeni ljudi nemaju potrebu hvaliti se, čak ni ciljevima na kojima još nisu počeli raditi. Važnije im je unutarnje zadovoljstvo postignućem nego vanjsko divljenje i zavist.

Profesorica psihologije Marwa Azab objašnjava da ljudi koji prerano dijele svoje ciljeve zapravo sabotiraju vlastiti napredak. Ako nešto rade samo radi pohvale i dobiju je unaprijed, gube motivaciju za daljnji trud.

Pobjeda u raspravama

Važno je da djeca u ranoj dobi budu izložena nesuglasicama. Iako se roditeljima može činiti lošim svađati se pred djecom, promatranje kako rješavaju sukobe i ispričavaju se ključno je za osobni rast. Djeca promatraju roditelje i tako stvaraju vlastite predodžbe o odnosima, poštovanju i rješavanju sukoba.

Zato ljudima koje su odgojili dobri roditelji nije stalo do "pobjede" u raspravi ili do toga da njihova riječ bude zadnja. Više ih zanima podrška drugima, otvorena komunikacija i postizanje zajedničkog rješenja.

Biti najglasniji u prostoriji

Dok pretjerano samouvjereni ljudi često puno obećavaju, a malo toga ostvare, koristeći karizmu ili glasnoću kako bi uvjerili druge da su pametniji nego što jesu, dobro odgojeni ljudi su tiho inteligentni i skromni. Ne treba im stalna potvrda okoline da su pametni ili vrijedni jer su sigurni u sebe.

To je jedan od rezultata odgoja dobrih roditelja koji jačaju samopoštovanje i osjećaj vlastite vrijednosti kod svoje djece, kako objašnjava studija iz časopisa Journal of Personality and Social Psychology. Oni su emocionalno sigurni, dok su drugi ovisni o vanjskim procjenama.

Slijepo praćenje trendova

Ljudi koje su odgojili roditelji koji su im pružili podršku i slobodu izrasli su u autentične osobe. Podržavani su da postanu upravo onakvi kakvi jesu, sa svim svojim hobijima i idejama, umjesto da ih se tjeralo na konformizam.

Zbog svoje autentičnosti privlače ljude, odnose i prilike koji im odgovaraju. Ne moraju slijediti trendove kako bi osjetili pripadnost jer cijene vlastito društvo, čak i kada su sami.

Loš odnos prema uslužnom osoblju

Prema psihologinji Reeni B. Patel, mnogi ljudi s lošim mehanizmima suočavanja koriste uslužne radnike i one koje smatraju "manje važnima" kao ispušni ventil za svoje probleme. Toliko su nezadovoljni da na drugima iskaljuju stres, nesigurnost i potrebu za kontrolom.

Međutim, dobro odgojenim ljudima nije stalo do nametanja kontrole ili osjećaja superiornosti. Naučeni su da se prema svima odnose s poštovanjem, bez obzira na njihov izgled, status ili zanimanje.

Tračanje

Iako tračanje ponekad može pružiti lažan osjećaj pripadnosti, dobro odgojeni ljudi vođeni su čvrstim moralnim načelima i ne govore negativno o drugima.

Njihovi se odnosi temelje na iskrenosti, poštovanju i autentičnosti, a ne na glasinama i negativnosti. Kada se s nekim povežu, to je zbog zajedničkih iskustava, a razgovore koji uključuju ogovaranje ili povezivanje kroz negativnost u potpunosti izbjegavaju.

Potreba za pozornošću

Prema psihoterapeutu Seanu Groveru, loši roditeljski stilovi često kod djece stvaraju osjećaj da imaju pravo na sve, slabu emocionalnu regulaciju i nedostatak radne etike. Takva djeca očekuju da se svi brinu o njihovim potrebama jer su tako naučila odrastajući.

S druge strane, dobro odgojeni ljudi ne mare za to, već prakticiraju aktivno slušanje kako bi se drugi osjećali viđenima i saslušanima. Zadovoljni su sobom pa im nije potrebna pažnja okoline da bi se osjećali sigurno.

Skrivanje osjećaja

Neki ljudi izbjegavaju sukobe i potiskuju svoje osjećaje kako bi se osjećali "pod kontrolom", no time si dugoročno stvaraju više stresa, pokazuje studija iz časopisa Journal of Consulting and Clinical Psychology.

Takve se osobe često ne osjećaju sigurno izraziti svoje emocije. Međutim, ljudi koji su odgojeni da priznaju svoje osjećaje i budu iskreni, spremni su na ranjivost. Ne moraju skrivati emocije jer razumiju da rast i povezanost dolaze nakon suočavanja s nelagodom.

Popularnost

Prema terapeutkinji Hannah Leib Schlichter, popularnost je često iluzija. Dok je mnogi traže radi osjećaja pripadnosti, "popularna" osoba često je okružena površnošću i distanciranim odnosima te se može osjećati još usamljenije. Zato dobro odgojeni ljudi ne teže popularnosti. Umjesto toga, usmjereni su na smislene interakcije i stvaranje nekoliko čvrstih odnosa na autentičnim temeljima.

Gluma u društvu

Mijenjanje osobnosti ovisno o društvu ili glumljenje interesa kako bi se svidjeli drugima na kraju sabotira stvaranje pravih veza. Za neke je to obrambeni mehanizam - ako skrivate pravo ja, odbijanje manje boli.

Međutim, istinski odnosi temelje se na otvorenosti i ranjivosti. Zato dobro odgojeni ljudi ne glume. Pripadnost pronalaze tako što su svoji, a ako ih zbog toga ne cijene, znaju da okruženje ili ljudi oko njih nisu pravi za njih.

Isticanje bogatstva

Ako je netko nesiguran, često će se hvatati za površne stvari poput novca, odjeće ili titula kako bi drugima dokazao svoju vrijednost. Misle da će se razmetanjem učiniti važnijima, iako ih to na kraju samo dodatno izolira. Dobro odgojeni ljudi naučeni su davati prednost potpuno drugim stvarima. Mudrost, iskustva, autentičnost i ljubaznost jedino su čime se žele "hvaliti".