FAFO odgoj je in, ali je li realan? "Dijete može učiti iz grešaka tek od 9. godine"
NA TIKTOKU se širi novi trend u odgoju djece pod nazivom "FAFO roditeljstvo". Riječ je o pristupu koji potiče roditelje da djeci dopuste da na vlastitoj koži iskuse posljedice svojih odluka, umjesto da ih neprestano štite od svake neugode.
Akronim FAFO dolazi od engleskog izraza "Fuck Around and Find Out", što bi se moglo slobodno prevesti kao "radi što želiš pa ćeš vidjeti ishod".
Osnovna ideja FAFO roditeljstva jest da djeca najbolje uče iz prirodnih posljedica svojih postupaka. Primjerice, ako dijete odbija obući jaknu unatoč hladnoći, roditelj ga može pustiti da nakratko osjeti hladnoću kako bi samo shvatilo zašto je jakna potrebna. Slično je i s penjanjem po stolici - ako se dijete, usprkos upozorenjima, popne i padne, iskustvo će ga poučiti oprezu učinkovitije nego stotinu zabrana.
Ovaj odgojni stil predstavlja suprotnost takozvanom "helikopterskom roditeljstvu", u kojem roditelji nastoje ukloniti sve rizike i prepreke iz djetetova života. Iako sama filozofija nije nova, privlačan naziv FAFO pomogao joj je da postane viralna na društvenim mrežama.
Što kaže struka?
Stručnjakinja za roditeljstvo Nina Mouton smatra da ovaj pristup može imati i pozitivne i problematične strane. S jedne strane, dopuštanje djeci da iskuse posljedice vlastitih postupaka može biti iznimno korisno za njihov razvoj.
"Djeca tako razvijaju osjećaj odgovornosti i uče rješavati probleme. Kada shvate vezu između uzroka i posljedice, postaju samostalnija i otpornija", objašnjava Mouton. Takva iskustva, dodaje, pomažu djeci da izgrade samopouzdanje i nauče vjerovati svojoj prosudbi.
Gdje povući granicu
Ipak, Mouton upozorava da FAFO metoda nije primjenjiva u svakoj situaciji. Ključno je razlikovati učenje kroz iskustvo od zanemarivanja sigurnosti. "Postoji tanka granica između lekcije i opasnosti. Jedno je pustiti dijete da padne sa stolice, a sasvim drugo dopustiti mu da se igra blizu prometne ceste", ističe ona.
Roditeljska dužnost i dalje je zaštititi dijete od ozbiljnih ozljeda. Ovaj pristup, napominje, nikada ne smije biti izgovor za pasivnost ni način kažnjavanja djeteta iz frustracije.
Namjera i podrška su ključni
Najvažniji element FAFO roditeljstva, zaključuje Mouton, jest namjera koja stoji iza primjene ove metode i podrška koju roditelj pruža djetetu nakon neugodnog iskustva. Cilj nije da dijete pati, već da nešto nauči. "Nakon što dijete osjeti posljedicu, bilo da je riječ o hladnoći ili manjem padu, roditelj treba biti prisutan, utješiti ga i pomoći mu razumjeti što se dogodilo.
Razgovor i zagrljaj nakon ‘lekcije’ ključni su", kaže Mouton. U konačnici, uspjeh ove metode ovisi o tome provodi li se s ljubavlju i željom da dijete postane samostalnije ili je riječ o pasivnom prepuštanju situaciji.