Gimnazija Zabok: Na Pokladni utorak u školi su se maskirala 4 učenika i teta Lili
U ZABOČKOJ Gimnaziji Antuna Gustava Matoša ovogodišnje maškare obilježio je iznimno slab odaziv. U kostimima se u školi pojavilo tek četvero učenika i jedna djelatnica, izvijestili su iz škole na svojoj službenoj Facebook stranici.
Kako navode u objavi, ove godine dogodio se "osjetni pad interesa", a to potvrđuje i činjenica da je čak i nekoliko nastavnika, koji se inače redovito kostimiraju, ovaj put na posao došlo u svakodnevnoj odjeći. Škola je izrazila duboku zahvalnost malobrojnim sudionicima koji su se maskirali te su ih za uspomenu fotografirali.
Nadaju se da će dogodine fašnik biti bolji
Unatoč slabom odazivu, u gimnaziji su najavili da će iduće godine fašnik biti organiziran drugačije. "Moramo zato objaviti službeni dogovor s današnjeg radnog sastanka da će druge godine biti drugačije, organiziranije, a time i razigranije", stoji u objavi. Do tada, poručuju, preostaje im "svakodnevici se smijati u lice odjeveni regularno".
Odakle uopće običaj maskiranja?
Iako se danas maškare uglavnom vežu uz školsku zabavu, krafne i povorke, običaj maskiranja puno je stariji od moderne proslave. Korijene vuče iz starih, predkršćanskih obreda kojima se na prijelazu zime u proljeće "tjeralo" zlo i prizivala plodnost te bolja godina. Zato su se ljudi odijevali u neobične, često bučne i zastrašujuće likove - maske su trebale preplašiti sve što se povezivalo s hladnoćom, bolešću i nesrećom.
Kasnije je taj običaj ušao i u kršćanski kalendar kao dio poklada. Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice i početka Korizme, razdoblja posta i odricanja, pa je kroz stoljeća postao vrijeme "zadnjeg" opuštanja prije ozbiljnijeg dijela godine. Maskiranje je pritom imalo i društvenu ulogu: pod maskom se lakše ismijavaju pravila, autoriteti i svakodnevne brige, a barem na jedan dan sve može biti naopačke.