Kako trudnoća i dojenje utječu na mozak u kasnijoj životnoj dobi?
TRUDNOĆA i rano majčinstvo često se stereotipno povezuju sa zaboravljivošću, poznatom kao "majčinski mozak". No, novo istraživanje upućuje na to da bi, na duge staze, ta iskustva mogla imati i pozitivnu stranu - moguće je da su povezana s boljim kognitivnim zdravljem desetljećima kasnije. Prema studiji Sveučilišta u Kaliforniji, Los Angeles (UCLA), trudnoća i dojenje povezuju se s boljim kognitivnim funkcijama kod žena u postmenopauzi.
Istraživanje obuhvatilo više od 7000 žena
Istraživanje koje je vodila profesorica antropologije Molly Fox pokazalo je da su trudnoća i dojenje povezani s boljim kognitivnim funkcijama te verbalnim i vizualnim pamćenjem u kasnijoj životnoj dobi, piše Newsweek. Znanstvenici su analizirali podatke više od 7000 žena u dobi od oko 70 godina koje su sudjelovale u sklopu dviju velikih studija o pamćenju i kognitivnom starenju. Sudionice su razdoblju do 13 godina prolazile godišnje kognitivne procjene, a uz to su ispunjavale detaljne upitnike o svojoj reproduktivnoj povijesti.
Žene su nerazmjerno pogođene Alzheimerovom bolešću, a ta se razlika ne može u potpunosti objasniti time što u prosjeku žive dulje. Profesorica Fox i njezine kolegice zato su željele provjeriti može li reproduktivna povijest - kao još uvijek nedovoljno istražen čimbenik u starenju mozga - barem djelomično pomoći objasniti taj jaz.
Trudnoća i dojenje povezani s boljim pamćenjem
Rezultati su potvrdili početnu pretpostavku. Žene koje su ukupno bile trudne u prosjeku 30,5 mjeseci imale su oko 0,31% bolji rezultat na testovima općih kognitivnih sposobnosti u odnosu na žene koje nikada nisu bile trudne. Prosječno 11,6 mjeseci dojenja tijekom života bilo je povezano s oko 0,12% boljim rezultatom na tim testovima.
Svaki dodatni mjesec trudnoće bio je povezan s porastom ukupne kognitivne sposobnosti za 0,01 bod, a svaki dodatni mjesec dojenja pokazao je sličan trend, uz povećanje od 0,02 boda u verbalnom i vizualnom pamćenju. Brojke nisu velike, ali su usporedive s učincima nekih poznatih zaštitnih čimbenika, poput nepušenja i održavanja visoke razine tjelesne aktivnosti.
Općenito, žene koje su bile trudne postigle su u prosjeku 0,60 bodova više na mjerama kognitivne sposobnosti od onih koje nisu, dok su žene koje su dojile imale 0,19 bodova više u općim kognitivnim rezultatima i 0,27 bodova više u verbalnom pamćenju u odnosu na one koje nikada nisu dojile.
Biologija nije jedino objašnjenje
Istraživači upozoravaju da biologija možda nije jedini razlog. Primjerice, veći broj odrasle djece može značiti snažniju socijalnu podršku, nižu razinu stresa ili zdravije životne navike, a sve to može koristiti zdravlju mozga.
"Ako kao sljedeći korak uspijemo otkriti zašto ti reproduktivni obrasci dovode do boljih kognitivnih ishoda u starijoj dobi, tada možemo raditi na osmišljavanju terapija - primjerice novih ili prenamijenjenih lijekova ili socijalnih programa - koje oponašaju prirodni učinak koji smo uočili", izjavila je Fox.
Ovi nalazi, djelomično financirani sredstvima Nacionalnog instituta za zdravlje, stavljaju trudnoću i dojenje u fokus kao dosad zanemaren čimbenik kognitivnog starenja te otvaraju nove smjerove istraživanja zdravlja ženskog mozga kroz cijeli život.