NK ZAGREB, prvak Hrvatske iz 2002. godine, proživljava jednu od najtežih sezona u svojoj povijesti. Nekadašnji prvoligaš, klub koji je pod vodstvom Zlatka Kranjčara osvojio naslov ispred Dinama i Hajduka, danas se natječe u šestom rangu hrvatskog nogometa. Ni ondje mu ne ide dobro. Nakon deset odigranih kola Prve zagrebačke lige Zagreb se nalazi na 14. mjestu među 16 klubova, sa samo šest osvojenih bodova.

U deset utakmica upisao je dvije pobjede i čak osam poraza, uz gol-razliku 12:14. Posebno zabrinjava činjenica da je izgubio posljednjih pet utakmica, a od početka prvenstva nije osvojio nijedan bod na gostovanjima. Ispod njega trenutačno su samo Botinec s četiri boda i Zagreb 041, koji je izgubio svih deset utakmica.

Iza tih rezultata krije se priča o najvećem padu u povijesti hrvatskog klupskog nogometa. Zagreb je od naslova državnog prvaka došao do borbe za opstanak u šestom rangu, predzadnjoj ligi koja uopće postoji, a njegovu su propast obilježili dugogodišnji financijski problemi, sukobi s navijačima, gubitak stadiona, sporovi s Gradom Zagrebom i kontroverzno upravljanje Dražena Medića.

Sezona je počela uvjerljivom pobjedom, a onda je uslijedio potop

Zagrebaši su u novu sezonu krenuli 29. kolovoza pobjedom 4:0 protiv Studentskog grada. Činilo se da bi nakon ispadanja iz petog ranga mogli biti konkurentni barem u zagrebačkoj ligi, ali već su sljedeće tri utakmice pokazale drukčiju sliku.

Izgubili su od Blata 2:1, Prigorja iz Markuševca 3:0 i Brezovice 1:0. Potom su 19. rujna pobijedili Botinec 4:0, što im je do danas ostala posljednja pobjeda.

Od tada su nanizali pet poraza. Redom su ih pobijedili Mladost iz Buzina 1:0, Bubamara 2:1, Nur 1:0, ZET 2:1 i Prigorje iz Žerjavinca 2:1. Posljednji poraz doživjeli su 24. listopada na svom terenu u Veslačkoj ulici.

Sljedeću utakmicu igra 31. listopada protiv Save, dok ga 7. studenoga očekuje posebno zanimljiv susret protiv Zagreba 041. Riječ je o klubu koji su 2014. godine osnovali nekadašnji navijači NK Zagreba, nezadovoljni načinom upravljanja svojim klubom.

Dva kluba tako će se susresti u prvenstvu zagrebačkog šestog ranga, što dovoljno govori o tome koliko se nogometna stvarnost nekadašnjeg prvaka promijenila. Da stvari budu tužnije, prema podacima HNS-a je Zagreb na zadnje dvije domaće utakmice imao ukupno 76 gledatelja - 45 protiv Nura i 31 protiv Prigorja.

I da, Dražen Medić je i danas trener Zagreba te alfa i omega kluba.

Prije 24 godine bili su prvaci Hrvatske

Zagreb je najveći uspjeh ostvario u sezoni 2001./2002., kada je pod vodstvom legendarnog Zlatka Kranjčara osvojio naslov prvaka Hrvatske. Bila je to prva titula u povijesti samostalne Hrvatske koju nije osvojio Dinamo ili Hajduk.

Momčad u kojoj su igrali Ivica Olić, Hrvoje Štrok, Vedran Ješe, Dalibor Poldrugač, Vladimir Vasilj, Petar Krpan i drugi odigrala je nezaboravnu sezonu. Zagreb je u 30 prvenstvenih utakmica ostvario 20 pobjeda, sedam remija i samo tri poraza. Postigao je 71 pogodak, primio svega 24 i osvojio 67 bodova.

Kranjčarova momčad bila je najbolji napad i najbolja obrana prvenstva. Posebno se isticao Olić, koji je upravo u Zagrebu izrastao u jednog od najboljih hrvatskih napadača svoje generacije.

Zagreb je tada bio jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih klubova. Osim po naslovu prvaka, ostao je poznat i po brojnim velikim igračima koji su tijekom povijesti nosili njegov dres. No samo dvije godine nakon osvajanja naslova započelo je razdoblje koje će obilježiti Dražen Medić.

Kako je počeo pad? Medić je klub preuzeo 2004. godine

Dražen Medić, građevinski poduzetnik, na čelo NK Zagreba došao je u ožujku 2004. godine. Klub je već tada imao ozbiljnih financijskih problema, ali je i dalje bio hrvatski prvoligaš s velikom tradicijom, prepoznatljivim identitetom i razvijenom školom nogometa.

Medić je tijekom godina postao središnja figura kluba. Nije bio samo predsjednik nego je preuzimao i druge uloge, uključujući trenersku. Njegovo upravljanje pratili su sukobi s bivšim igračima, veteranima, navijačima i dijelom nogometne javnosti.

Zagreb je pritom godinama bio povezan s tadašnjim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, za čijeg su mandata u klub stizala značajna javna sredstva. Suradnja Medića i Bandićeve gradske vlasti bila je predmet brojnih kritika, posebno nakon što su se rezultati počeli pogoršavati.

Velike kontroverze izazivao je i odnos prema navijačima. White Angelsi, organizirana navijačka skupina Zagreba osnovana 1989. godine, sukobili su se s Medićevim načinom vođenja kluba. Nezadovoljstvo nije bilo ograničeno samo na rezultate nego se odnosilo i na upravljanje klubom, njegov identitet te odnos prema navijačima.

Sukob je na kraju doveo do potpunog razlaza. Dio navijača 2014. godine osnovao je Zagreb 041, klub zamišljen kao alternativa tadašnjem NK Zagrebu, s naglaskom na uključivanje članova i navijača u odlučivanje.

Medić je došao u sukob i sa sportskim institucijama. Sportska inspekcija 2018. godine zabranila mu je obavljanje poslova u sportu na tri godine. Unatoč tome, ostao je jedna od najvažnijih osoba povezanih s klubom, a kasnije se ponovno vratio na njegovu čelnu funkciju.

Iz prve lige ispali su 2016. godine. Više se nikad nisu vratili

Prvi veliki sportski udarac Zagreb je doživio 2013. godine, kada je ispao iz Prve HNL. Ipak, odmah se vratio među najbolje hrvatske klubove. Pokazalo se da je to bio posljednji kratkotrajni oporavak. Novo ispadanje iz HNL-a uslijedilo je 2016. godine. Zagreb je tada posljednji put nastupao u najvišem rangu hrvatskog nogometa, a ono što je slijedilo bilo je gotovo neprekidno propadanje.

Već 2017. godine ispao je iz druge lige u treću. Dvije godine kasnije završio je u četvrtom rangu, a 2022. godine pao je u peti. Nakon sezone 2024./2025. uslijedilo je novo ispadanje, ovaj put u Prvu zagrebačku ligu, odnosno šesti stupanj hrvatskog nogometa.

U samo deset godina klub je tako pao iz prve u šestu ligu. Zagreb, koji je nekada igrao protiv Dinama, Hajduka i najvećih hrvatskih klubova, danas se bori za bodove protiv gradskih i prigradskih amaterskih momčadi.

Posebno je porazno što ni u tim natjecanjima više ne uspijeva ostvarivati rezultate koji bi najavili povratak. Naprotiv, trenutačna sezona sugerira da još nije dotaknuo dno.

Izgubili su i svoj dom u Kranjčevićevoj

Jedan od najupečatljivijih simbola propadanja NK Zagreba bio je odlazak iz Kranjčevićeve ulice, stadiona na kojem je klub desetljećima igrao domaće utakmice i 2002. godine proslavio naslov prvaka.

Zagreb je 2019. godine ostao bez mogućnosti korištenja stadiona zbog problema s podmirivanjem troškova održavanja. Klub koji je nekoć bio jedan od simbola Kranjčevićeve preselio je svoje aktivnosti u trening-centar Zagrebello u Veslačkoj ulici.

Ni taj kompleks nije prošao bez kontroverzi. Zagrebello je izgrađen uz značajnu financijsku potporu Grada Zagreba, a tijekom godina postao je predmet spora oko korištenja, zakupnine i prava na raspolaganje objektima.

Nakon što je izgubio Kranjčevićevu, Zagreb je upravo u Veslačkoj nastavio igrati domaće utakmice. Ondje nastupa i danas, ali pravni i financijski problemi povezani s kompleksom dodatno su zakomplicirali opstanak kluba.

Dug veći od pola milijuna eura i stečaj

Financijski problemi kulminirali su u srpnju 2024. godine, kada je Grad Zagreb podnio Trgovačkom sudu prijedlog za otvaranje stečaja nad NK Zagrebom. Prema tadašnjem prijedlogu, Grad je potraživao ukupno 521.076 eura zbog neplaćenog korištenja Nogometnog centra Zagreb u Veslačkoj ulici. Od tog iznosa 475.120 eura odnosilo se na glavnicu, a ostatak na kamate.

Grad je tvrdio da klub koristi objekt bez odgovarajućeg pravnog temelja nakon otkaza ugovora o zakupu 29. prosinca 2021. godine. Zagreb nije predao kompleks, nego se nastavio njime koristiti, zbog čega je Grad tražio naknadu.

U prijedlogu za stečaj istaknuto je i da je klub prezadužen, odnosno da su njegove obveze veće od imovine. Takva se ocjena temeljila na financijskim izvještajima za 2022. i 2023. godinu te mišljenju sudskog vještaka.

Medić je tada odbacivao tvrdnje Grada. U izjavi za Radio Sljeme tvrdio je da Grad Zagreb nije vlasnik spornih prostora i da klub sudskim putem pokušava dokazati svoja prava. Smatrao je i da iza postupka stoje interesi povezani sa zemljištem u Veslačkoj.

Postupak je početkom 2025. godine dobio nastavak. Trgovački sud u Zagrebu 17. siječnja otvorio je stečaj nad NK Zagrebom i imenovao Zdravka Tešića za stečajnog upravitelja. Klub se žalio na sudsku odluku, pa su se pravni postupci nastavili i tijekom sljedećih mjeseci.

Time su problemi NK Zagreba odavno prestali biti isključivo sportski. Osim borbe za bodove na terenu, klub se suočio s pitanjima dugova, korištenja infrastrukture i vlastite financijske održivosti.

Medić je tvrdio da Zagreb zaslužuje puno više

U razgovoru za Index u ožujku 2021. godine Medić je, unatoč tadašnjem velikom padu, odbacivao odgovornost za sportske rezultate. Na pitanje zašto se Zagreb nalazi u četvrtoj ligi, govorio je o regularnosti natjecanja i kvaliteti svoje momčadi.

"Ja nisam pao nigdje. Nisam pod nikakvim pritiskom", rekao je tada Medić. Tvrdio je da klub može ponovno napredovati, a na pitanje o budućnosti Zagreba odgovorio je: "Vraćamo se, imamo sve."

Pet godina kasnije Zagreb se ne nalazi bliže povratku u HNL, nego dva ranga niže. Dok je Medić tada govorio o povratku, klub je nastavio gubiti status, infrastrukturu, rezultatsku konkurentnost i mjesto na nogometnoj karti Hrvatske.

U cijeloj priči posebno je upečatljiv odnos s navijačima. Zagreb 041, koji su osnovali nezadovoljni White Angelsi, danas nastupa u istoj ligi kao klub od kojeg su se odvojili. Njihov međusobni susret 7. studenoga zato će imati značenje daleko veće od obične utakmice zagrebačkog niželigaškog nogometa.

Ironično, klub koji je nastao kao protest protiv Medića danas je najveća Zagrebova šansa da ostane u ligi. Samo jedan klub ispada, a Zagreb 041 ima ravno nula bodova na kontu.

Zagreb je prošao put od hrvatskog prvaka do kluba kojem prijeti ispadanje u Drugu zagrebačku ligu, sedmi stupanj natjecanja. U sezoni u kojoj ima samo šest bodova nakon deset kola, pitanje više nije kada će se vratiti na nekadašnju razinu, nego može li zaustaviti pad koji traje više od desetljeća.