HAJDUK je u trećem kolu Konferencijske lige izgubio 1:0 na gostovanju kod Lincoln Red Impsa. Momčad Gonzala Garcije dominirala je posjedom, protivnika ostavila bez udarca u okvir gola, ali nije uspjela stvoriti dovoljno kvalitetnih prilika. Jedan od najvećih problema Bijelih bila je izgradnja napada, odnosno povezivanje obrambene i vezne linije.

Koliko je taj problem bio izražen, najbolje se vidjelo nakon 68. minute, kada je Dario Marešić zamijenio Aleca Van Hoorenbeecka. Marešić zbog problema s ozljedom nije bio u početnoj postavi, a činjenica da je Garcia tijekom utakmice napravio taktičku izmjenu na stoperskoj poziciji dovoljno govori koliko ga je trebao. Hajduk je njegovim ulaskom počeo kvalitetnije povezivati linije, pronalaziti veznjake i stvarati povoljnije situacije za napad.

Marešić je u završnici skrivio prekršaj iz kojeg je pao pobjednički gol, ali ne treba preuveličavati tu situaciju ni njegovu izvedbu svoditi na to. Riječ je o igraču koji razumije nogomet bolje od svih stopera SHNL-a, a i većine veznjaka, preuzima organizaciju igre i usmjerava cijelu momčad. Kontrast u utakmici protiv Lincolna pokazao je zašto je jedan od najvažnijih igrača Hajduka, a kada govorimo isključivo o igri u posjedu, možda i najvažniji.

Lincoln je pokazao koliko je Marešić važan

Kao što smo rekli sinoć nakon utakmice, Lincoln je Hajduku zatvorio prostor kroz sredinu i branio se u bloku s petoricom u posljednjoj liniji. Garcia je koristio uobičajenu strukturu 3-2-5, ali Hajduk je imao velikih problema s povezivanjem prve i druge linije izgradnje. Trojica igrača u zadnjoj liniji teško su pronalazila Alberta Del Morala i Khalila Fayada.

To je bio problem cijele momčadi, ne samo stopera. Ni dvojica veznjaka nisu se dovoljno kvalitetno otvarala i pronalazila prostor iza Lincolnove prve linije pritiska. Domaći napadači dobro su ih držali pokrivene iza svojih leđa i zatvarali dodavanja prema njima, a Hajduk nije pronalazio rješenja kojima bi to nadoknadio.

To je imalo posljedice na cijeli napad. Budući da Hajdukovi veznjaci nisu dovoljno često primali loptu, Lincolnove osmice nisu morale izlaziti prema njima. Mogle su ostajati na svojim pozicijama i zatvarati prostor između linija, u kojem su Dalisson i ostali Hajdukovi ofenzivci trebali dobivati loptu.

Kada bi Hajduk prebacivao loptu na bokove, radio je to iz zadnje linije te je Lincoln imao dovoljno vremena da pomakne svoju obrambenu strukturu i pošalje dodatne igrače prema Bambi i Šotičeku. Hajdukova krila rijetko su dolazila u situacije jedan na jedan, a puno češće morala su tražiti rješenja protiv dvojice ili trojice suparničkih igrača.

Koliko je taj problem kočio Hajduk, pokazao je Marešićev ulazak. Njegova sposobnost pronalaženja veznjaka, ali i organizacije njihovog pozicioniranja, pomogla je Hajduku da uspostavi bolji protok lopte. Lincoln je tada morao više reagirati na Hajdukova dodavanja kroz sredinu, čime se otvarao i prostor za igrače u završnici.

"Gledajte, Marešić je jako miran i siguran s loptom. Dobro čita takve situacije i mislim da nam je donio nešto bolje situacije u igri", rekao je Garcia nakon utakmice.

Marešić razmišlja kao veznjak

Marešić može s obje noge odigrati dodavanje i ima hrabrosti odigrati bilo koje dodavanje kroz protivničke linije, ali to nije njegova najveća kvaliteta. Njegovo razumijevanje igre na razini je najboljih veznjaka SHNL-a.

Prepoznaje kutove dodavanja, zna kada treba povući loptu, a kada stati na nju, izazvati protivnički pritisak i pričekati bolje otvaranje suigrača. Ponekad će zadržati loptu više nego što radi većina stopera jer razumije da će mu takav potez omogućiti kvalitetnije rješenje u nastavku napada.

To je ono što često frustrira veliki dio Hajdukovih navijača. Igrač koji ima loptu i ne odigra odmah prema naprijed lako dobije kritike zbog usporavanja igre. Međutim, svi ti potezi imaju smisla i dio su organizacije cijelog napada.

Marešićeva organizacija igre nije ograničena samo na vlastitu igru. Igrač je koji usmjerava suigrače, pokazuje im gdje se trebaju otvoriti i kako se postaviti u odnosu na protivnički pritisak. To radi još od vremena u Istri, gdje se pod Garcijom nametnuo kao lider momčadi.

Takvu ulogu ima i u Hajduku danas. Klub ima lidera koji preuzima odgovornost za izgradnju napada i pomaže drugima da bolje obavljaju svoje zadatke. To je posebno važno kada veznjaci imaju problema s razumijevanjem situacija na terenu, kao što je bio slučaj na Gibraltaru.

Naravno, ne treba svaku bolju situaciju nakon njegove zamjene pripisati isključivo Marešiću. Garcia je uveo i druge igrače, a Hajduk je neke od najboljih prilika stvorio visokim osvajanjem lopte i tranzicijama. No razlika u mirnoći, organizaciji i kvaliteti igre kroz sredinu bila je očita.

Marešić napokon ima suigrače koji mu odgovaraju

Prije tri mjeseca smo imali tekst pod naslovom Hajduk ima novog krivca, u kojem su analizirani Marešićevi problemi s početka sezone. Već tada bilo je jasno kakvog je igrača Hajduk doveo. Njegove kvalitete s loptom bile su poznate, kao i obrambene mane koje su dolazile do izražaja u momčadi bez odgovarajućeg balansa.

U Istri je Marešić uz sebe imao fizički dominantnijeg Villea Koskija, a ispred sebe Josipa Radoševića, klasičnu šesticu. Oni su mogli preuzimati većinu obrambenog terena i omogućiti mu da se više ističe u organizaciji igre. Na početku sezone u Hajduku nije imao takve uvjete, što se odražavalo i na njegove izvedbe.

Situacija je danas bitno drukčija. Dennis Hadžikadunić donosi kvalitetu u duelima, posebno u zraku, dok Del Moral ispred obrane osigurava prostor i osvaja druge lopte. Njih dvojica pokazali su se kao izuzetno važni igrači u Garcijinom sustavu, a posebno su se istaknuli protiv Lincolna, čiju su direktnu igru gotovo potpuno neutralizirali.

Takav raspored kvaliteta znači da Marešić više nije igrač zbog kojeg pati balans, već igrač koji je nasušno potreban da uspostavi balans. Njegove kvalitete u posjedu postaju još važnije jer Hajduk ima obrambeno stabilniju momčad koja ga promiče u ulogu specijalista za posjed. Istodobno, njegove obrambene mane nisu nestale, ali je momčad sada puno sposobnija nadoknaditi ih.

S druge strane, Van Hoorenbeeck zasad nije pokazao da može ponuditi istu kvalitetu u izgradnji. Kao lijevonogi stoper trebao je donijeti drugačije kutove dodavanja i dodatna rješenja u prvoj liniji, ali protiv Lincolna ponovno je nedostajalo sigurnosti i razumijevanja igre kakvo donosi Marešić.

Ima mane, ali njegove vrline nemaju zamjenu

Marešić je protiv Lincolna u 88. minuti zakasnio u duel i skrivio slobodan udarac iz kojeg je domaćin postigao pobjednički pogodak. Nakon ubačaja lopta je pogodila vratnicu, odbila se od Hadžikadunića i završila u mreži. Bila je to situacija koja je odlučila utakmicu, pa je razumljivo da će se analizirati i Marešićev postupak.

Taj se prekršaj može kritizirati, ali nema smisla kroz njega procjenjivati Marešićev doprinos dosad, na Gibraltaru ili njegovu buduću vrijednost za Hajduk. Slične prekršaje Bijeli su radili i u drugim utakmicama, uključujući mnogo njih u pobjedi protiv Thuna. Tada iz njih nisu primili pogodak, pa ih se danas nitko ne sjeća.

Marešić ima poznate obrambene nedostatke, posebno u situacijama kada mora pokrivati veliki prostor ili reagirati u zahtjevnim duelima. To nije novost i ne treba se praviti da te mane ne postoje. Međutim, Hajduk danas ima puno bolje uvjete da ih nadoknadi nego što je imao na početku sezone.

S druge strane, Hajduk nema igrača koji može nadoknaditi Marešićev doprinos. Momčad općenito ima nedostatak iskusnih lidera koji vode primjerom, a pogotovo kad je riječ o igračima koji vode postavljeni posjed, na kojem Garcia temelji prepoznatljivi identitet momčadi.

Marešić nije najbolji igrač Hajduka, ali postao je najvažniji. Temelj cijele momčadi postala je njegova uloga, a gostovanje na Gibraltaru pokazalo je da Hajduk bez toga ne može.