NAKON što se jutros na Poljudu jedan od štapova konstrukcije krova odvojio od postolja, Index je razgovarao s Boženkom Jelićem, projektantom konstrukcije splitskog stadiona izgrađenog 1979. godine za potrebe održavanja Mediteranskih Igara.

> Pukao nosač krova na Poljudu, pogledajte kako su oštećeni dio zavezali žicom 

Najljepši hrvatski stadion vapi za obnovom, a njegov projektant tvrdi da već deset godina upozorava na loše stanje i oštećenja. Poljud je proglašen kulturnim dobrom i u vlasništvu je Grada Splita, dok Hajduk ima koncesiju na upravljanje stadionom još 20 godina. Prema koncesijskom ugovoru, Grad je dužan ulagati u svoju kuću, dok Hajduk snosi troškove redovnog održavanja i plaća režije. Unatoč ugovoru o koncesiji Grad svoja investicijska ulaganja nije izvršio i 2017. godine priznao je dug Hajduku u iznosu od oko 10 milijuna kuna. To su prebili umanjivanjem dugovanja po jamstvu za kredit koji je Hajduk podignuo da se izvuče iz financijskog kolapsa. U ladici godinama stoji projekt za izvlačenje novca za obnovu stadiona iz EU fondova. Loše upravljanje Poljudom dolazi na naplatu, a o kakvim se oštećenjima radi i koliko su ona opasna po sigurnost gledatelja, provjerili smo kod projektanta Jelića.

Koliko dugo upozoravate na oštećenja poljudskog stadiona? 

Klub je upoznat sa situacijom i stanjem stadiona jer osobno već desetak godina provjeravam konstrukciju s njima i podnosim izvješća. Kao projektant dajem svoje mišljenje o tome zadovoljavala li Poljud kao sportski objekt sve potrebne uvjete da bi se na njemu održavale priredbe.

Tijekom posljednjeg desetljeća klubom su prodefilirali mnogobrojni predsjednici i direktori, je li problem u tome što stalno pričate s drugim ljudima?

Svejedno je tko sa mnom razgovara, ali najčešće su to ljudi zaduženi za stanje stadiona i to su stručni ljudi.

Je li stadion uporabljiv s obzirom na loše stanje krovne konstrukcije?

Ja sam prije svega vidio da te štapove nitko nikada nije ni oprao, sve je puno nečistoće. Grad se ne brine o svojoj imovini. Upozoravam na to već godinama i u izvještajima navodim što je sve potrebno popraviti. Krov je problematičan, dio konstrukcije prije nekoliko godina odlomila je bura. To se dogodilo uoči utakmice i publika je bila na stadionu. Srećom, nitko nije stradao. U projektu je kao osnovno opterećenje naveden vjetar, bura je veće opterećenje od ljudi za Poljud.

Kako biste vi riješili taj problem koji očito traje godinama? 

Uredio bih to na način da Grad zaposli stručne ljude koji znaju raditi na održavanju stadiona, pa bi od tog rada mogle živjeti i tri-četiri splitske obitelji.

Što se danas dogodilo na Poljudu? 

Prije svega treba istaknuti da nisu pukli nikakvi stupovi koji drže krov, to su štapovi u konstrukciji koja je rešetkasta i projektirana na način da ukoliko pukne vijak na nekom štapu ili se štap iskrivi, on se može odšarafiti, izdvojiti i odnijeti na popravak. To je predviđeno projektom i mi ćemo to sutra napraviti.

Je li statika problematična? 

Riječ statika se u zadnje vrijeme, posebno nakon ovih potresa, krivo upotrebljava. Statika je nešto što se ocjenjuje na papiru, ne da se to tek tako pokvariti. Vijak koji je otpao nije neka senzacija, tih štapova ima 10 tisuća, ali činjenica jest da se stadion ne održava onako kako je predviđeno projektom. Ne održava se krov, odletjelo je nekoliko ploča i sad je već očito da Poljud nije u rukama ljudi koji znaju voditi računa o njemu i izvršavati ono što je potrebno.

Kao glavnog krivca vidite Grad Split?

Grad je trebao uložiti puno više, ne bih rekao da nema novca. Na Poljudu se danas ocrtava ponašanje naše vlade i političara, oni jedno govore, drugo rade, a treće misle. Oštećenja postoje i od rata, kada se iz vojne luke Lore pucalo po stadionu, ali pokoje zrno koje udari u beton ili plastiku ne može napraviti veliku štetu, to su sitnice. Veća je šteta što se u praksi ne održava stadion onako kako to piše u projektu. Otkako je Poljud izgrađen 1979. godine, u njega nije uloženo ništa, no on je i dalje najočuvaniji stadion koji Hrvatska ima.