Foto: Hina

NIJE ČUDO da kreditni rejting pada kad se u isto vrijeme povećavaju deficiti i pokušava restrukturirati javni dug, komentirao je danas ministar financija Slavko Linić najnovije snižavanje rejtinga države nakon sjednice Savjeta za gospodarstvo.

> S&P snizio kreditni rejting Hrvatske: Za još dublji pad u smeće krive Vladu Zorana Milanovića

Agencija Standard & Poor's snizila je danas dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom.

Po njihovom mišljenju, vladajuća koalicija u dvije godine otkako je došla na vlast nije uspjela uvesti reforme koje bi značajno poboljšale izglede gospodarstva za rast.

Očekuju i da će, u kontekstu predstojećeg postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, hrvatska Vlada predstaviti mjere za smanjenje godišnjeg deficita za najmanje 0,5 posto BDP-a u 2014. i 2015. No, s obzirom na slabljenje političke podrške i nastavak recesije, ne očekuju da će mjere za smanjenje deficita koje će provoditi Vlada biti dovoljne da bi se stabilizirao pritisak na dug države u idućem razdoblju.

Linić: Ove godine zaustavljamo pad rejtinga, a možda ćemo ga i popraviti

"Uvijek je pitanje zašto se smatra da je deficit povećan. Uz razmišljanje S&P-ja, treba spomenuti i razmišljanje Europske komisije koja je vrlo jasno rekla da je Vlada u dvije godine pokušala pomoći gospodarstvu kroz smanjenje poreznih opterećenja da bi gospodarstvo bilo konkurentno, a da gospodarskog rasta nema. To znači da u gospodarstvu nakon pet godina krize još uvijek imamo velikih problema. To je razlog zašto je deficit rastao", rekao je Linić nakon sjednice Savjeta za gospodarstvo, koja je danas održana na temu procedure prekomjernog proračunskog deficita.

Dodao je da 2013. nije bila laka. "Hrvatska je ušla u EU, što je donijelo više od dvije milijarde kuna rashoda povezanih s članstvom, jedan mjesec država je ostala bez prihoda od PDV-a. Puno je pitanja zašto imamo deficit", kaže Linić, koji smatra kako se "očito u ovom trenutku nije dovoljno proučilo sve Vladine dokumente s kraja 2012. godine koji govore koje će sve mjere biti poduzete da bi se provele strukturne reforme".

"Ocjenjujem da ćemo aktivnim radom Vlade na reformama u 2014. zaustaviti padanje rejtinga, a možda ga i popraviti", naveo je ministar financija.

Napomenuo je da osim rejting agencija, očekuje i ocjenu Eurospke komisije nakon rebalansa proračuna, koja će, kako je rekao, dati ocjenu reformi.

Dodao je i da razgovori sa Svjetskom bankom pokazuju da je ta institucija spremna pratiti Vladu u reformi važnih sustava, kao što su socijala i zdravstvo.

Josipović: To nije dobra vijest

Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas da snižavanje rejtinga nije dobra vijest, ali da može biti motivator za reforme.

Predsjednik Josipović to je kazao nakon sjednice Savjeta za gospodarstvo, koja je danas održana na temu procedure prekomjernog proračunskog deficita.

Agencija Standard & Poor's snizila je danas dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić, pak, nakon sjednice Savjeta ocijenio je da smanjenje rejtinga pokazuje kako Hrvatska još nije počela raditi ono što trebala, te da mora dokazati da će se reforme dogoditi.

Sever: Rejting je pao jer nisu provedene potrebne reforme

Odluku agencije Standard & Poor's o sniženju hrvatskog kreditnog rejtinga predstavnici sindikata i poslodavaca ocijenili su zabrinjavajućom, no o razlozima novog pada rejtinga imaju suprotno mišljenje.

Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever rekao je Hini kako je rejting pao jer nisu provedene potrebne reforme, ali pri tome ne misli na reformu tržišta rada, koju Hrvatskoj spočitava bonitetna agencija.

"Čak i kada bi se radnička prava smanjila na nulu, to vjerojatno ne bi poboljšalo kreditni rejting, jer se nije ostvarilo puno drugih preduvjeta", drži Sever.

Treba pojednostaviti ulaganja i poslati poruku da su zakoni u Hrvatskoj stabilni i dugoročni, što je izuzetno važno svakom ulagaču. Također treba razriješiti težak problem korupcije na svim razinama koja i dalje odbija ulagače, upozorava Sever.

"Ako se naprave drastični rezovi na tržištu rada, a prije toga se ne naprave ostali rezovi, Hrvatska se neće izvući iz krize, potonut će još dublje", tvrdi Sever.

Bonitetne agencije su privatne kuće neoliberalne orijentacije kojima je glavni interes osigurati urednu otplatu kredita i koje smatraju da sve treba privatizirati, te smanjiti radnička prava i pritisak na proračun i javne troškove, dodao je.

Upitan kako komentira navode S&P-a da vlast nije provela reforme zbog "opiranja interesnih skupina koje koriste dugo ukorijenjena prava", Sever je odgovorio kako se to sigurno ne tiče hrvatskih radnika koji iz godine u godinu gube svoja prava i žive sve teže.

Očito se radi o ukorijenjenim pravima političkih elita i s njima "slizanih" gospodarstvenika koji idu ruku pod ruku. Vlast im daje poslove i vezani su na državno vime iz kojeg izvlače mlijeko i nisu prisiljeni na konkurentske izazove koje bi im dalo otvoreno tržište. Radi se o braku iz interesa u kojem politika dobiva potporu takve vrste gospodarstva i upravo to unazađuje konkurentnost gospodarstva i tržišta rada, poručio je Sever.

HUP: Bez promjena ne možemo naprijed

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u priopćenju ističe da je agencija Standard & Poor's jasno navela da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim i zbog rigidnosti tržišta rada te složenog poslovnog okoliša.

Iz HUP-a podsjećaju da su više puta javno upozorili što će se dogoditi, ako Hrvatska ne ubrza i ne proširi područje reformi. "Bez promjena ne možemo naprijed, i sve dok svi zajedno to ne uvažimo osuđeni smo na daljnje padove, gore uvjete poslovanja i sve teži život", upozoravaju poslodavci.

"Odavno je poznato što trebamo mijenjati. Hrvatskoj je prije svega potrebna hitna, sveobuhvatna reforma javnog i državnog sektora s ciljem povećanja odgovornosti upravljanja i efikasnosti rada te smanjenja troškova", ističe se u priopćenju.

Također drže da usporedno s reformom javnog i državnog sektora treba početi sa smanjivanjem previsokih državnih nameta na gospodarstvo čime bi povećali njegovu konkurentnost i sposobnost rasta i razvoja, investiranja i otvaranja novih radnih mjesta.

Moramo fleksibilizirati tržište rada i promijeniti stav prema poduzetništvu kako bismo potaknuli veći broj ljudi na pokretanje novih tvrtki i novo zapošljavanje, naglašava HUP.

Apeliraju na postizanje konsenzusa o nužnosti reformi i prestanak blokade, dok od Vlade traže da im pristupi brže, odlučnije i sveobuhvatnije. "Svako daljnje odgađanje i otezanje provedbi reformi ugrožava budućnost svih nas", upozoravaju iz HUP-a.