Ilustracija: scx.hu

ODBOR za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) održao je konferenciju za medije nastavno na objavu Teza za Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Ministarstva financija. U Tezama se navode pogrešni podaci te se, također, pogrešno interpretira funkcija i koristi sustava stambene štednje, navodi se u priopćenju HUB-a.

U sustav stambene štednje u Hrvatskoj uključeno je više od 700.000 građana. Prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna. Štedionice plasiraju kredite isključivo iz prikupljene stambene štednje te je nužno da 90-tak klijenata štedi kako bi jedan koristio stambeni kredit.

"Za stabilnost sustava ključno je državno poticanje depozita jer se njima osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita, a isplata poticaja za državu ne predstavlja trošak proračuna, već ulaganje koje donosi značajan povrat i doprinosi povećanju BDP-a", istaknula je Katarina Šobat, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice.

Država uplatila 2,3 milijarde, u proračun se vratilo 3,6 milijardi kuna

Sustav državno poticane stambene štednje je efikasan i donosi koristi za sve dionike, stvara dodanu vrijednost u gospodarstvu RH kroz doprinos BDP-u. Država je dosad isplatila 2,3 milijarde kuna poticaja građanima, u proračun se vratilo 3,6 milijardi, a dodana vrijednost u gospodarstvu je 4,8 milijardi kuna, utvrdio je Institut za javne financije. To znači da su stambene štedionice u potpunosti vratile i pretplatile cijeli iznos poticaja isplaćenih građanima.

"Kreditna aktivnost štedionica je kontinuirano u porastu, a posljednje dvije godine 20 posto svih stambenih kredita banka i štedionica odobreno je u stambenim štedionicama. Stambene štedionice, između ostaloga, kreditiraju adaptacije i povećanje energetske učinkovitosti nekretnina što je također važno zbog stambenog fonda RH koji je uglavnom izgrađen prije 1980.", pojasnio je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wustenrot-a.

Štedionice od početka rada odobrile 6,4 milijarde kuna kredita

Nakon početne faze kumulacije depozita, sustav je ušao u fazu u kojoj kreditiranje ima dominantnu ulogu. Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. godine udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u RH iznosio je oko 6,4%, iako su stambene štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7%.

Uz pozitivne učinke na državni proračun, sustav stambene štednje potiče gospodarski rast kroz stambenu izgradnju, doprinosi zaposlenosti i smanjenju sive ekonomije.

Obzirom da sustav potiče rast BDP-a, a postoji i dodatni potencijal, očekujemo da će eventualne izmjene Zakona biti utemeljene na analizama sustava i time potaknuti na korištenje kreditnog potencijala štedionica za oporavak gospodarstva. Odbor za stambenu štednju predlaže da država usvoji model aktivnog upravljanja poticajima.