Foto: Shutterstock

DUG Srbije bio je na kraju srpnja 20,9 milijardi eura i dosegnuo je skoro dvije trećine ukupnog bruto nacionalnog proizvoda (BDP), a stručnjaci procjenjuju da bi rast duga mogao potrajati još dvije do tri godine.

Ministarstvo financija i Fiskalno vijeće računaju da će, uz sve najavljene mjere fiskalne konsolidacije, dug nastaviti rasti do 2017. godine, premda im se podaci o razini zaduženosti i udjelu duga u BDP-u razlikuju.

Po službenom izvješću ministarstva financija dug 20,9 milijardi eura je 64,3 posto sveukupne godišnje proizvodnje u zemlji, dok Fiskalno vijeće tvrdi da je dug već dosegnuo 66 posto BDP-a, te da je čak 12 milijardi eura veći nego prije šest godina.

Od početka krize dug skočio na 65 posto BDP-a

Od početka svjetske ekonomske krize 2008. godine dug Srbije tako je povećan sa 29 na čak 65 posto BDP-a, a financijski stručnjaci tvrde da su “dvije trećine tog porasta duga napravljene bespotrebno”.

Taj rast je, kako se navodi, posljedica izvanrednog povećanja mirovina od 20 posto 2008. godine, financiranja lošeg poslovanja javnih poduzeća i banaka, prenošenjem dijela državnih prihoda na lokalne samouprave, te dodatnom indeksacijom plaća i bonusima u javnom sektoru.

Predsjednik Fiskalnog vijeća Pavle Petrović kaže da se "ništa od toga nije smjelo dogoditi", a izvanredni rast mirovina i izmjene zakona o lokalnoj samoupravi tumači "političkim razlozima i političkim ucjenama" unutar dosadašnjih vladajući koalicija u Srbiji.

U proteklih šest godina, srpski dug je povećavan u prosjeku po 2,5 milijarde eura godišnje, a prema računici portala Makroekonomija – 5,6 milijuna eura dnevno ili - po 65 eura u sekundi.

"Koliko je to novca, bit će jasnije ako se navede da su se sve ceste u Srbiji mogle pretvoriti u auto-ceste ili da se svakog dana napravi po jedna velika škola", objavila je Radiotelevizija Srbije na svoj internetskoj stranici.

Bez oštrih rezova dug će nastaviti rasti

"Točka na ovu priču skoro neće biti stavljena. Fiskalno vijeće kaže da je javni dug već 66 posto BDP-a, očekuje da on do kraja godine premaši 70, a 2017. godine i 80 posto", navodi RTS.

Procjena predsjednika Fiskalnog vijeća Pavla Petrovića je da će "bez oštrih rezova javni dug nastaviti rasti", te da je "neodrživo financirati taj deficit".

"Vanjski financijeri to ne bi podržali - MMF bi prekinuo razgovore s nama i došli bismo u situaciju da ne možemo financirati našu potrošnju", upozorio je Petrović.

Ocjene stručnjaka su i da će se rast vanjskog duga nastaviti sve dok su kamatne stope po kojima se Srbija zadužuje veće od rasta gospodarstva.

Prognoze su da bi se javni dug mogao zaustaviti i možda čak i počeo smanjivati 2017. godine, ali uz uvjet da se primjene oštri rezovi - smanjenje plaća i mirovina, te držanje pod kontrolom javnih poduzeća i banaka kako bi državna blagajna izbjegla nove gubitke.

Tabaković: "Spekuliranja izazivaju paniku, dinar je stabilan"

Istodobno, guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković poručila je da se “nepotrebno izaziva panika jer je dinar stabilan”, te da “neutemeljena licitiranja s novim tečajem dinara samo otežavaju posao NBS, a državu i građane koštaju”.

Ukazujući na različita stajališta stručne javnosti treba li tečaj jačati ili slabiti, Tabaković je rekla da su nezahvalna spekuliranja o promjeni režima monetarne politike.

“Ne samo da je nezahvalno već je i vrlo štetno davati bilo kakve prognoze o danu ili mjesecu kada će tečaj prijeći neku razinu”, izjavila je u Tabaković za današnji beogradski tisak.

Dinar je posljednjih dana dosegnuo najnižu vrijednost prema euru od početka ove godine - u siječnju je jedan euro vrijedio 115,10 dinara, dok je prodajna vrijednost eura po tečajnoj listi NBS na dan 28. kolovoza 118,14 dinara.