Ključni trenuci Prvog svjetskog rata: Od bitke na Marni do opće savezničke protuofenzive
Foto: Wikimedia
UOČI stogodišnjice Prvog svjetskog rata, koja se obilježava ovo ljeto, donosimo ključne trenutke - od bitke na Marni u rujnu 1914. do opće savezničke protuofenzive u ljeto 1918:
1914:
Od 5. do 12. rujna: Nakon mjesec dana munjevite ofenzive u Belgiji i na sjeveroistoku Francuske, Nijemci su u svom napredovanju prema Parizu naglo zaustavljeni u prvoj bitki na Marni, a zatim potisnuti zahvaljujući francusko-britanskoj protuofenzivi kojom zapovijeda general Joseph Joffre. Gubici su golemi u svakom taboru (po 250.000 mrtvih i ranjenih na obje strane).
17. studenoga: Zapadno bojište se stabilizira od Sjevernog mora do Švicarske a sukob, za koji su obje strane mislile da neće trajati dugo, nastavlja se. To je početak rovovskog rata koji će se otegnuti do ožujka 1918. S jedne i s druge strane bojišnice borci se ukapaju u rovove kako bi se zaštitili od neprijateljske vatre. Takve nove okolnosti daju prednost obrani pa u svakom napadu gine velik broj ljudi.
1915:
22. travnja: Njemačka se u Ypresu, u Belgiji, prvi put koristi kemijskim oružjem. Dvije godine poslije, opet u Ypresu, Nijemci prvi put upotrebljavaju bojni otrov plikavac koji će se po tom gradu nazvati iperit. I saveznici će poslije upotrijebiti bojne otrove. Plinovi će se zbog složenog rukovanja ograničeno koristiti pa će uzrokovati razmjerno malen broj žrtava, ali će se strah od njihove uporabe uvući u svakog vojnika. A Njemačka će biti izložena osudi zbog njihova korištenja na bojnom polju.
25. travnja: Početak pokolja nad Armencima u Osmanskom Carstvu, kada je u Konstantinopolu uhićeno i pogubljeno 2300 armenskih intelektualaca i uglednika. U šesnaest mjeseci, u genocidu nad Armencima koje su Turci optužili da podupiru Ruse, ubijeno je između 500.000 i 1,5 milijun ljudi, po pojedinim izvorima.
Istog dana, britanske i francuske snage iskrcavaju se na Galipolju, u turskom tjesnacu Dardanelima, i napadaju snage Centralnih sila s krila kako bi uspostavile pomorsku vezu sa saveznicom Rusijom. Ta se operacija, pod vodstvom Winstona Churchilla, završila katastrofalnim porazom: 180.000 mrtvih u redovima savezničkih postrojba koje se povlače u siječnju 1916.
1916:
Veljača/lipanj: Bitka kod Verduna koju su poveli Nijemci, završila se krvoprolićem: oko 770.000 žrtava na obje strane, među kojima više od 300.000 mrtvih. No francuski borci su pružili snažan otpor i spriječili bilo kakvo veće njemačko napredovanje. Za Francuze će ta obrambena bitka, doživljena kao pobjeda, ostati simbol Prvog svjetskog rata praćena užasima, patnjom i junačkim pothvatima.
1. siječnja/18. studenoga: Bitka na Sommi koju su počeli Britanci, najkrvavija je u ratu, sa 1.200.000 žrtava, među kojima oko 400.000 poginulih i nestalih. Teritorij koji su Saveznici osvojili nije velik. Za razliku od Verduna, ovaj put su Nijemci pružili snažan otpor i spriječili odlučan proboj. Ta će bitka za obje strane ostati simbol Velikoga rata.
1917:
9. siječnja: Kako bi probila britansku pomorsku blokadu pod kojom je stenjala, Njemačka objavljuje opći podmorski rat. S flotom s više od 150 podmornica (U-Boot) nada se da će ubrzati završetak sukoba gušeći gospodarski Veliku Britaniju.
6. travnja: Ta se rizična strategija pokazala lošom: Sjedinjene Države koje su, usprkos torpediranju nekoliko njihovih brodova - među kojima "Lusitanije" s američkim civilima 1915. - sve dotad htjele ostati izvan sukoba, objavljuju rat Njemačkoj.
6. i 7. studenoga: Nakon abdikacije cara Nikolaja II. u revoluciji u veljači, ruski boljševici preuzimaju vlast u Oktobarskoj revoluciji (po ruskom kalendaru). Lenjin 15. prosinca u Brest-Litovsku zaključuje primirje s Nijemcima koji su tada dio snaga mogli prebaciti na Zapadno bojište.
1918:
18. srpnja: Presudna saveznička pobjeda u Villers-Coteretsu, u Aisneu, u Francuskoj. Tu je bitku obilježilo prvo veće sudjelovanje američkih snaga i tenkova. Pod zapovijedanjem Ferdinanda Focha saveznička vojska zaustavila je tromjesečno napredovanje Nijemaca koji su u ožujku probili bojište i ponovo došli nadomak Parizu. Za njom je slijedila opća saveznička protuofenziva koja je konačno preokrenula tijek rata. Njemačke snage se povlače prema granici sve do sklapanja primirja 11. studenoga.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati