Foto: Hina

HRVATSKI laburisti u siječnju će u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe po kojemu bi se iznos za redovito godišnje financiranje stranaka utvrđivao na temelju proračunskih prihoda, a ne rashoda kako je sada propisano, te ukinula naknada za troškove izbornih kampanja na svim razinama, najavio je čelnik te stranke Dragutin Lesar.

Po važećem zakonu, za redovite aktivnosti stranaka i nezavisnih zastupnika iz proračuna se izdvaja iznos od 0,05 posto ostvarenih rashoda poslovanja iz prethodno objavljenog godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna. To je 2014. iznosilo nešto više od 50 milijuna kuna, a ove će godine stranke, nezavisni i manjinski zastupnici dobiti pet milijuna kuna više.

"Nelogično je da se izdaci za redovite aktivnosti stranaka vezuju uz proračunske rashode, jer tako ispada da stranke dobivaju više novca što je veći deficit", kazao je Lesar Hini te najavio da će laburisti predložiti da se sredstva za stranke računaju na temelju proračunskih prihoda umanjenih za zaduženje.

Lesaru je sporno i što se taj iznos vezuje uz rashode prikazane u prethodno objavljenom izvješću o izvršenju državnog proračuna pa su sredstva za 2015. izračunata na temelju izvješća o izvršenju proračuna za 2013., jer je ono posljednje objavljeno. Predložit će zato da se iznos namijenjen strankama za narednu godinu planira na temelju proračunskih prihoda u tekućoj godini.

Sve naknade za kampanju treba ukinuti

Uz redovito financiranje iz državnog proračuna, stranke imaju pravo i na naknadu troškova izborne kampanje ako su prešle izborni prag od pet posto. Pravo na naknadu tih troškova iz državnog proračuna ostvaruju i nezavisni i manjinski zastupnici, predsjednički kandidati koji dobiju podršku najmanje 10 posto birača te stranke i liste koje na euroizborima osvoje više od 10 posto važećih glasova. Naknada za troškove kampanje isplaćuje se i iz lokalnih proračuna i to kandidatima za čelne dužnosti u općinama, gradovima i županijama koji na izborima dobiju najmanje 10 posto podrške te strankama i listama koje na izborima dobiju najmanje jednog zastupnika u predstavničkom tijelu.

Laburisti smatraju da bi sve te naknade trebalo ukinuti. "Zašto bi se stranakama isplaćivale posebne naknade za kampanju, kad ionako dobivaju novac za redovite političke aktivnosti, zar izbori nisu redovita politička aktivnost", pita Lesar.

Grbin: Stranke se moraju financirati iz proračuna

SDP-ovu Peđi Grbinu prihvatljivo je da se redoviti izdaci za stranke vezuju uz proračunske prihode, a ne rashode, no sumnja u dobre namjere laburista.

"Svakako bih mogao podržati prijedlog da se sredstva za redovito financiranje političkih aktivnosti stranaka vezuju uz proračunske prihode, ako ga dobro obrazlože. No, trenutno je u proceduri izmjena zakona koju je predložilo Ministarstvo uprave. O nacrtu je provedena javna rasprava prije nekoliko tjedana i ako su mislili sudjelovati u izradi zakona, mogli su se uključiti u raspravu", rekao je Grbin.

Dodao je i kako bi Ministarstvo trebalo razmisliti da predložene izmjene povuče iz procedure i iziđe s prijedlogom potpuno novog zakona, jer je, smatra, ponuđeni materijal preopsežan.

Grbin se protivi ukidanju naknade za izbornu kampanju. "Stranke u Hrvatskoj i u većini europskih zemalja financiraju se iz proračuna upravo da bi se izbjeglo da novac za svoj rad traže na tržištu i vežu se uz pojedine financijere. To nije izmišljeno u Hrvatskoj, a što se tiče ideje da se naknada za redoviti rad i troškovi izborne kampanje objedine u jedan iznos, to je stvar za raspravu", rekao je Grbin.

I ministar uprave Arsen Bauk kaže kako je moguće da će se redovito financiranje političkih aktivnosti stranaka, umjesto rashoda, vezati uz proračunske prihode. Takav je prijedlog, kaže, došao i iz Ministarstva financija.

Marić: Nije dobar sadašnji zakon, a i Lesarov je iracionalan

HDZ-ov Goran Marić dijeli stav da je važeće rješenje loše, no smatra da bi bilo pogrešno vezati financiranja stranaka uz proračunske prihode, jer oni mogu rasti po različitim osnovama.

"Postojeća zakonska odredba je nakaradna i potpuno inverzna okolnostima, ekonomski je štetna, a politički infantilna. No, ideja laburista jednako je iracionalna, jer prihodi državnog proračuna nisu vjerodostojan pokazatelj snage nacionalne ekonomije ni uspješnosti ekonomske politike, a to svakako jesu BDP i zaposlenost u realnom sektoru", upozorava Marić.