Linić predstavio plan za pokušaj spašavanja države! Milanović poručio: Reforme su konačno počele!
Foto: Hina
MINISTAR financija Slavko Linić predstavio je na Vladi predstojeći rebalans proračuna, nakon čega je Milanović održao presicu.
Uoči sjednice Vlade Linić je rekao da vraćanje zdravstvenog doprinosa na 15 posto sigurno nije dobrodošla vijest za gospodarstvo. Poručio je da je bitka protiv deficita i velikog javnog duga nešto o čemu Vlada mora odlučivati. Priznao je da nije zadovoljan jer to je tek jednokratni potez, dok Europska komisija traži dugoročne strukturne uštede.
"Sve što smo mi ugradili kao nove prihode nisu strukturni prihodi, već je dio njih jednokratni prihodi i očito da u ovom trenutkom rebalansom nismo postigli preporuku od 2,3 % skidanja deficita strukturno i da je to nešto što u ovom trenutku nije bilo moguće, ali vidjet ćemo što će biti dalje u razgovoru s Komisijom." Već s ovim mjesecom žele se osigurati veći prihodi i veće uštede, istaknuo je odmah na početku Linić. "Prve promjene koje smo učinili bile su projekcije vezane za gospodarski rast koje su usklađene s projekcijama Europske komisije", rekao je.
Okosnica 0,2 posto gospodarskog rasta je rast investicija od 3 posto i na tome se temelji gospodarski rast, naglasio je Linić. Na prihodovnim stranama novog prijedloga proračuna događa se nova porezna aktivnost kod poreza na igara na sreću, ispravljaju se greške kod drugog mirovinskog stupa, radi se o prihodu koji će ove godine biti veći za 400 milijuna, a povlači se 2 milijarde i osamsto milijuna kuna.
Korigiraju se ugovori vezani za koncesijske naknade, povlači se dobit od trgovačkih društava, povećava se doprinos zdravstvenog osiguranja s 13 na 15 posto. Sveukupno na prihodovnoj strani imamo povećanje 5 milijardi i osamsto milijuna kuna, istaknuo je Linić, no uz neke korekcije sveukupni rast na gospodarskoj strani je 3 milijarde i 980 milijuna.
Kad je o rashodima riječ, kod zaposlenih su ukinuti dodaci za vjernost u službi, značajni rashodi na smanjenju subvencija, najveće su promjene kod građana i kućanstava. Sanacija zdravstva je jedan od najvećih razloga rasta rashodovne strane. I projekte smo smanjili za 360 milijuna.
Ukupni efekti ovog rebalansa su 3 milijarde i 880 milijuna kuna.
Linić je izrazio uvjerenje kako će u tri godine uspjeti spustiti deficit ispod 3 posto, a naglasio je i kako su značajno smanjena i zaduženja planirana za ovu godinu s obzirom na smanjeni deficit.
Smanjena je projekcija rasta Vlade s 1,3 posto na 0,2 posto.
Milanović se osvrnuo na drugi stup i rekao da će Europska komisija to zasigurno prikazati kao jednokratnu mjeru, a time pokrivamo gubitke zdravstva. Ne bih to nazvao sanacijom nego krpanjem, rekao je Milanović. "Na temelju ovih projekcija ja sam uvjeren da idemo na 3 posto deficita, a vidjet ćemo što je politički moguće. Ovaj rebalans je politička odluka i možda smo je trebali donijeti prije 4-5 mjeseci", rekao je premijer.
Milanović: Počele prave reforme, nema radikalnih rezova
Premijer Milanović na press konferenciji izjavio je kako je Vlada predloženim rebalansom proračuna poručila da su prave reforme započele no, naglasio je, u prvoj godini procedure prekomjernog deficita ne želimo radikalnim rezovima zakočiti gospodarski rast.
"Prva i osnovna poruka je da i dalje kao država živimo iznad svojih mogućnosti", rekao je Milanović na koferenciji za novinare u Banskim dvorima nakon što je na sjednici Vlade predstavljen rebalans ovogodišnjeg proračuna.
Rebalans je jasna politička poruka Vlade da su reforme stvarno započele i to je temelj i početak procesa koji ćemo nastaviti idućih godina, dodao je.
Procedura prekomjernog deficita je samo poticaj Vladi da ustraje u svojoj politici smanjivanja deficita i javnog duga. Ali, to je prije svega politička odluka Vlade, istaknuo je premijer.
Umjesto zaduživanja, Vlada se opredijelila za smanjivanje potrošnje i deficita, a u ovoj godini to će biti oko 4 milijarde kuna, kazao je.
"To je puno, ali manje od onoga što preporuča Europska komisija, ali to je predmet razgovora i pregovora", dodaje Milanović ističući kako po tom pitanju postoje određene razlike u stavovima MMF-a i Europske komisije.
Prema preporukama iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je u ovoj godini deficit trebala smanjiti za 2,3 posto. Misija MMF-a, pak, i smanjenje od oko 1 posto u ovoj godini ocjenjuje prihvatljivim s obzirom na izostanak gospodarskog rasta, a okretanje održivijim mjerama na rashodovnoj strani predlaže u srednjem i dužem razdoblju.
"Hrvatska u ovom trenutku radi i ide naprijed, ali nećemo dopustiti da se radikalnim rezovima u prvoj godini zatuče rast", naglasio je Milanović. Hrvatska neće biti Grčka, poručio je.
Premijer ističe da rebalansom proračuna smanjenje potrošnje neće ići na teret građana jer se neće rezati mirovine, plaće i porodiljne naknade, a neće biti ni novog poreznog tereta za građane.
Smanjit će se plaće državih dužnosnika za 6 posto, što Milanović opisuje "simbolički važnim". Nužno je, dodaje, bilo i vraćanje doprinosa za zdravstvo s 13 na 15 posto jer je u protekle dvije godine njegova smanjenja izostao očekivani učinak na gospodarstvo.
Jedina je pogreška što Vlada s ovim reformama nije započela još u studenome prošle godine, rekao je Milanović.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati