Foto: AFP

MMF JE zadovoljan smjernicama Vlade na temelju kojih bi trebao biti napravljen ovogodišnji proračun. No, MMF se ipak ne slaže s očekivanim rastom BDP-a od 0,8 posto kojeg prognozira Ministarstvo financija, već kao i druge financijske institucije očekuje njegov pad, prenosi Business.hr.

Prema pisanju portala Business.hr, MMF smatra da su Vladina očekivanja od investicija u ovoj godini prevelika.

Realizacija investicija neće se vidjeti na ovogodišnjem BDP-u

I u slučaju realizacije nekih važnijih investicija, njihov utjecaj na BDP teško će biti vidljiv tijekom ove godine, ocjena je MMF-a. Slično razmišljaju i analitičari velikih banaka u Hrvatskoj koji su se također susreli s predstavnicima MMF-a. Porast investicija u Vladinim projekcijama ne dolazi iz privatnog sektora ni središnje države, već od investicijskih projekata javnih poduzeća, a ti projekti ovise o izvorima financiranja, piše Business.hr.

Glavni ekonomist RBA, Anton Starčević, kazao je da ta banka očekuje izostanak jačanja investicijske aktivnosti u 2012. dok je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, u razgovoru za Vjesnik dao signal kako je ta međunarodna institucija zasad zadovoljna radom Vlade.

Fiskalna konsolidacije znači rezove, otpuštanja, smanjivanja plaća

"Postoje izgledi da oni prihvate opredjeljenja iz smjernica kao prvi korak prema jačoj fiskalnoj konsolidaciji, ali je sasvim izvjesno da će pritom tražiti precizno utvrđivanje konkretnih mjera", izjavio je Rohatinski. Te konkretne mjere zapravo su daljnji rezovi, otpuštanja i smanjivanje plaća.

"Ljudi iz MMF-a jasno su poručili kako nema nikakve konsolidacije ni restrukturiranja bez otpuštanja", rekao je jedan dužnosnik pod uvjetom da ga se ne imenuje.

Linić planira izdavanje obveznica na japanskom tržištu

Tijekom posjeta MMF-a nije bilo riječi o sklapanju financijskih aranžmana s Hrvatskom, što je signal da se Hrvatska može zadužiti na međunarodnim financijskim tržištima. Ministar financija Slavko Linić prošli je tjedan najavio izdavanje obveznice na američkom ili japanskom tržištu, čime bi prikupio između 1,3 i 1,5 milijardi dolara. S obzirom na navedeno, zasad nema naznaka da bi neka od triju agencija spuštala kreditni rejting Hrvatske i time joj povećala cijenu zaduživanja.