Ilustracija: Hina

NAJMANJE je 19 ljudi poginulo, a 97 je ranjeno u zadnjih 24 sata u borbama vladinih snaga i proruskih separatista na istoku Ukrajine, službeno je priopćeno u petak.

Petnaestorica vojnika i graničara ubijena su, a 79 ih je ranjeno u borbama kraj ruske granice u regiji Luhanska, rekao je Andrij Lisenko, glasnogovornik ukrajinskoga nacionalnog vijeća za sigurnost i obranu. Lisenko je novinarima u Kijevu rekao da je mnogo ranjenih zato što su separatisti upotrijebili neprecizne topničke sustave "Grad", prenosi ruska novinska agencija Interfax.

Vlasti u Kijevu optužuju Rusiju da separatistima šalje borce i opskrbljuje ih teškim naoružanjem. Pobunjenici tvrde da je ukrajinska vojska "Gradovima" pucala po civilnim četvrtima Donecka i Luhanska. Četvero civila poginulo je, a 18 ih je ranjeno u topničkim napadima na Doneck, objavile su u četvrtak kasno navečer regionalne vlasti. Uprava grada Luhanska upozorava da je u gradu stanje kritično jer već šesti dan nema vode ni struje, a ne rade ni komunikacijski sustavi.

Obnova nasilja događa se u trenutku kad Rusija Zapadu zabranom uvoza hrane uzvraća na pojačane sankcije uvedene zbog ruske umiješanosti u ukrajinsku krizu i sumnje da su proruski separatisti ruskom raketom srušili malezijski zrakoplov i ubili 298 ljudi.

Rusi uhitili pet ukrajinskih časnika

Ruski istražitelji objavili su kako su uhitili pet ukrajinskih vojnih časnika zbog navodnih ratnih zločina, javlja BBC.

Uhićeni časnici iz 72. brigade jedni su od nekoliko stotina vojnika koji su nedavno prešli na ruski teritorij prilikom bježanja od pobunjenika.

Još uvijek nije jasno na temelju čega Rusija može suditi časnicima koji navodno negiraju optužbe.

Ukrajinski vojnici smještenu su u kampu u blizini mjesta Gukovo u regiji Rostov. Oružje su predali Rusima, a mnogi od njih već su se vratili u Ukrajinu pod ruskom pratnjom.

Rusija je uhitila zapovjednika bataljuna Ivana Voitenka i četvoricu njegovih podređenih Vitalija Dubiniaka, Oleksandra Poliakova, Oleksandra Ohrimenka i Dmitra Ustilka zbog "korištenja zabranjenih sredstava i metoda tijekom ratovanja".

Optuženi su da su koristili teško naoružanje prilikom bombardiranja dva grada u regiji Luhansk te da su ubili najmanje 10 civila i uništili domove. Navodni zločini počinjeni su u gradovima Krasnopartizansk i Krasnodon u razdoblju od 19. srpnja i 3. kolovoza.

Uhićeni su priznali sudjelovanje u vojnim operacijama, no niječu napade na civile. Također se nalaze pod istragom zbog napada na ruskom teritoriju.

Kijev uvodi sankcije Rusiji, moguć prekid transporta ruskog plina

Ukrajinska vlada predložila je uvođenje sankcija protiv 172 državljana Rusije i drugih država te 65 tvrtki koje financiraju "terorizam" u zemlji, objavio je u petak ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

Rekao je da će prijedlog uputiti nacionalnom vijeću za obranu i sigurnost, a očekuje da će zakon o sankcijama parlament izglasati u utorak.

Upitan hoće li biti zahvaćen i transport ruskog plina kroz Ukrajinu, Jacenjuk je odgovorio: "Govorio sam o svim mjerama koje bi se mogle uključiti u (predloženi) zakon. To uključuje zaustavljanje svih vrsta transporta, od zračnih linija do tranzita resursa".

SAD ne želi rusku humanitarnu akciju na istoku Ukrajine

Američka veleposlanica pri UN-u Samantha Power optužila je u petak Rusiju da želi iskoristiti teško humanitarno stanje na istoku Ukrajine kako bi još više intervenirala na tom području.

Pogoršanje uvjeta u kojima žive civili u okolici Donecka i Luhanska "mora se početi rješavati ali se to ne može povjeriti onima koji su odgovorni za takvu situaciju", kazala je, još jednom prebacivši odgovornost na Moskvu.

Hitnu pomoć "moraju slati humanitarne organizacije koje u tome imaju iskustva a ne Rusija", istaknula je. "Svaka daljnja intervencija Rusije u Ukrajini bila bi sasvim neprihvatljiva i smatrala bi se invazijom na Ukrajinu".

Rusija je ponudila da organizira "humanitarnu misiju" ili da uspostavi humanitarne koridore za dopremu pomoći stanovnicima na istoku Ukrajine.

Power je istaknula da "to nema smisla: Rusija želi političku krizu prikazati kao humanitarnu".

Ako Moskva želi poslati pomoć, "ICRC (Međunarodni odbor Crvenoga križa) može to učiniti u njezino ime", predložila je.

"Treba izaći ususret legitimnim humanitarnim potrebama ali i spriječiti da se povijest ne ponovi", zaključila je, načinivši usporedbu s ratom u Gruziji koji je Moskva povela 2008. kako bi pomogla separatistima u Južnoj Osetiji.

I britanski veleposlanik Mark Lyall Grant odbio je humanitarnu akciju Moskve u Ukrajini, ocijenivši je "sasvim neopravdanom". "Rusija je problem a ne rješenje", kazao je.

Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin ranije je oštro kritizirao zadnje UN-ovo izvješće o kršenju ljudskih prava na istoku Ukrajine nazivajući ga "političkim" i neobjektivnim u odnosu na separatiste.

Još jednom je zatražio od ukrajinske vlade da "prekine svoju vojnu operaciju" i pristupi "ustavnoj reformi" kojom će rusofonsko stanovništvo na istoku zemlje dobiti autonomiju.